U povodu Svjetskog dana mentalnog zdravlja održan je IV. Zagrebački simpozij mentalnog zdravlja s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom “Um na rubu budućnosti“, u organizaciji Grada Zagreba, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Centra za zdravlje mladih Doma zdravlja Zagreb – Istok te Savjetovališta za studente Sveučilišta u Zagrebu. Ovogodišnji međunarodni simpozij okupio je više od 380 sudionika, a glavna tema bila je mentalno zdravlje mladih u doba digitalnih izazova – jedno od ključnih pitanja suvremenog društva.
Zajedništvo i suradnja – temelj zagrebačkog modela mentalnog zdravlja
Simpozij je otvorila zamjenica gradonačelnika izv. prof. dr. sc. Danijela Dolenec, a pozdravne govore održali su prof. dr. sc. Jasenka Ostojić, prorektorica Sveučilišta u Zagrebu te dr. Jurica Kravaršćan, ravnatelj Doma zdravlja Zagreb – Istok.
Plenarno izlaganje održao dr. Raphaël Béné, specijalist dječje i adolescentne psihijatrije i kognitivno-bihevioralni psihoterapeut s Klinike za neurorazvojne poremećaje Sveučilišne bolnice CHUV u Lausannei, Švicarska, koji je sudionike proveo kroz desetljeće iskustva rada s osobama iz spektra autizma, povezujući kliničku praksu s temom Simpozija – Um na rubu budućnosti. Poseban naglasak stavio je na doprinos autističnih i neurodivergentnih osoba, čije jedinstvene kognitivne perspektive oblikuju razvoj digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije. Kroz otpornost, kreativnost i društveni utjecaj, neurodiverzitet zaista oblikuje budućnost – stoga su sudionici imali privilegiju čuti tu priču iz prve ruke.
Predsjednica Znanstvenog odbora simpozija dr. sc. Lora Vidović, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, moderirala je zanimljivim panelom o izazovima na području mentalnog zdravlja i ranom prepoznavanju, koji je okupio tim stručnjaka od pedijatrijskih neurologa do psihijatara i kliničkih psihologa iz različitih ustanova.
Ovaj događaj još je jednom potvrdio koliko je sinergija između lokalne samouprave, sveučilišta, zdravstvenog sustava i obrazovnih institucija ključna u stvaranju društva koje razumije, prepoznaje i podržava mentalno zdravlje kroz sve generacije.
Digitalno doba – nove prilike i izazovi za mlade
Središnja tema ovogodišnjeg skupa bila je utjecaj digitalnog okruženja i društvenih mreža na mentalno zdravlje mladih. Stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva raspravljali su o tome kako digitalni pritisci, stalna usporedba i preopterećenost informacijama oblikuju emocionalni razvoj djece i adolescenata, ali i o tome kako nove tehnologije mogu postati alat podrške i prevencije.
– Ovogodišnji simpozij nosi snažan i poticajan naziv – “Um na rubu budućnosti“. Naslov koji nas podsjeća da živimo u vremenu u kojem se granice između stvarnog i virtualnog, osobnog i javnog, sigurnog i neizvjesnog – neprestano pomiču. Digitalizacija, globalne nesigurnosti i stalni pritisak na prilagodbu oblikuju suvremeni način života, ali istovremeno donose i nove rizike za naše mentalno zdravlje. Od pretjerane izloženosti informacijama, stresa i osjećaja neuspjeha, do gubitka stvarnih odnosa – izazovi digitalnog doba duboko prodiru u našu emocionalnu i socijalnu stvarnost – istaknula je predsjednica Organizacijskog odbora Simpozija, dr. sc. Mirela Šentija Knežević, prof. log., univ. spec. admin. urb., pomoćnica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba.
Dr. Jurica Kravaršćan, ravnatelj Doma zdravlja Zagreb – Istok istaknuo je kako je uloga Centra za zdravlje mladih, kojeg su suosnovali s Gradom Zagrebom, povećati dostupnost zdravstvenih sadržaja vezanih za zaštitu mentalnog zdravlja, poboljšanje spolno odgovornog ponašanja, zaštitu spolnog i reproduktivnog zdravlja, te promociju zdravih stilova života mladih:
– Centar je mjesto u kojem se pružaju usluge bez uputnice, besplatno za korisnike, sukladno potrebama djece i mladih, na inicijativu roditelja te na preporuku škole ili liječnika – poručio je.
Zagreb – europski primjer inkluzivne brige o mentalnom zdravlju
– Grad Zagreb je kao dobitnik zlatne nagrade Europske komisije za Europsku prijestolnicu inkluzije i raznolikosti 2024. godine, u konkurenciji više od 70 gradova i regija Europske unije, ponovno potvrdio kako sveobuhvatno i multidisciplinarno pristupa rješavanju gorućeg društvenog problema kao što je mentalno zdravlje (mladih) – istaknula je zamjenica gradonačelnika izv. prof. dr. sc. Danijela Dolenec.
Kroz ovaj simpozij, koji povezuje djecu, mlade, roditelje, stručnjake, obrazovne institucije i zdravstvene ustanove, Zagreb nastavlja provoditi inkluzivne politike – omogućavajući da mentalno zdravlje postane dostupno svima, bez obzira na dob, status ili okolnosti.
– Zagreb ne pristaje na kompromise kad je riječ o mentalnom zdravlju. Ulažemo u sustav koji spaja struku, obrazovanje i zajednicu kako bismo stvorili društvo u kojem je briga o mentalnom zdravlju jednako važna kao i briga o fizičkom zdravlju – izjavila je dr. sc. Lora Vidović.
Suradnja s obrazovnim sustavom i nova pravila digitalne ravnoteže
U kontekstu rastuće zabrinutosti zbog digitalne ovisnosti djece i mladih, Grad Zagreb pokrenuo je i preporuku o zabrani korištenja mobitela tijekom nastave, čime se želi potaknuti bolja koncentracija, kvalitetnija komunikacija i razvoj socijalnih vještina učenika.
Sudjelovanje brojnih predstavnika škola, nastavnika i učeničkih domova na simpoziju dodatno je osnažilo dijalog o ulozi odgojno-obrazovnog sustava u razvijanju emocionalne otpornosti i odgovornog digitalnog ponašanja.
Sveučilište u Zagrebu i Grad – partnerstvo za zdravu budućnost
Simpozij je ujedno obilježio prvu godišnjicu rada Savjetovališta za studente Sveučilišta u Zagrebu, koje je u kratkom vremenu postalo središnja točka psihološke podrške studentima. U sklopu Dana otvorenih vrata, studenti su sudjelovali u radionicama i predavanjima mladih stručnjaka pod nazivom “Mladi stručnjaci za mlade”, čime je naglašena važnost vršnjačke podrške i otvorenog dijaloga o emocijama, granicama i izazovima suvremenog života, istaknula je prof. dr. sc. Jasenka Ostojić, prorektorica Sveučilišta u Zagrebu,
Zagreb – grad koji osluškuje, suosjeća i nudi rješenja za mentalno zdravlje
Kroz svoje projekte, ulaganja i partnerske suradnje, Grad Zagreb potvrđuje da inkluzija, raznolikost i mentalno zdravlje čine tri stupa njegove javnozdravstvene politike.
Zahvaljujući inovativnim programima, strateškim ulaganjima i europskom priznanju, Zagreb danas stoji kao uzor među europskim metropolama koje razumiju – da je ulaganje u mentalno zdravlje ulaganje u otpornu, solidarnu i povezanu zajednicu budućnosti.
U svijetu u kojem gotovo svaki sedmi adolescent živi s mentalnim poteškoćama, a problematična upotreba društvenih mreža raste iz godine u godinu, granica između stvarnog i virtualnog sve je tanja. Mladi danas odrastaju uz ekran – stalno povezani, ali često emocionalno udaljeni – dok ovisnost o digitalnim uređajima i pritisak savršenstva stvaraju nove oblike tjeskobe i samoće. Europa i Svjetska zdravstvena organizacija upozoravaju da više od polovice mentalnih poremećaja počinje prije 18. godine, što zahtijeva pametne politike koje povezuju obrazovanje, zdravstvo i digitalnu odgovornost.
Zato u kreiranju javnozdravstvenih politika za mentalno zdravlje moramo pratiti trendove među mladima, „otvoriti um“ i nastaviti kreirati inicijative na rubu budućnosti – one koja ne strahuju od tehnologije, već je koriste s empatijom i razumijevanjem, kako bismo proširili um, zaštitili emocije i izgradili svijet u kojem mentalno zdravlje postaje najvažniji kapital nove generacije.
Vrijedan znanstveni doprinos Simpoziju u kreiranju programa dali su: Grad Zagreb – Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Klinika za psihijatriju Vrapče, Klinika za psihijatriju Sveti Ivan, KBC Zagreb, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Centar za zdravlje mladih Doma zdravlja Zagreb – Istok.
Stručni doprinos programu kroz izlaganja dali su i eminentni stručnjaci i predstavnici institucija kao što su Nastavni zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba dr. Andrija Štampar, Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, Društvo za psihološku pomoć DPP, Hrvatsko psihijatrijsko društvo, Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež te Filozofski fakultet u Novom Sadu.
Posebnu podršku dijalogu o unaprjeđenju sustava mentalnog zdravlja svojim dolaskom, pružile su brojne institucije: Poliklinika Zagreb, Nastavni zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba, Specijalna bolnica za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama, Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG i Osnovna škola Poliklinike SUVAG, Poliklinika za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju, , Hrvatski zavod za javno zdravstvo – Služba za mentalno zdravlje, Agencija za odgoj i obrazovanje, Ured pravobraniteljice za djecu Republike Hrvatske, Ured pučke pravobraniteljice i dr., čime je dodatno potvrđena važnost međusektorskog pristupa i uključivanja svih dionika – od zdravstva i obrazovanja do pravosuđa i medija – u promicanje mentalnog zdravlja i promišljanju o umu- na rubu budućnosti.
Više o programu.
