Broj samačkih kućanstava u Hrvatskoj u protekla dva desetljeća značajno je porastao. Prema posljednjem popisu stanovništva, u zemlji je gotovo 399.000 kućanstava s jednim članom, dok ih je prije dvadesetak godina bilo oko 275.000. To predstavlja rast od 45 posto.
Danas je gotovo svako četvrto kućanstvo u Hrvatskoj samačko – udio takvih kućanstava iznosi gotovo 28 posto, od ukupno oko 1,43 milijuna. Za usporedbu, 1991. godine bilo je oko 1,54 milijuna kućanstava, a udjel samačkih kućanstava iznosio je 18 posto, što znači da je otprilike svako šesto kućanstvo imalo samo jednog člana.
Prosječna veličina kućanstava razlikuje se po regijama. Najveća kućanstva bilježe se u sjevernim dijelovima Hrvatske: Krapinsko-zagorska i Međimurska županija prosječno imaju 3,1 člana po kućanstvu, dok Varaždinska i Zagrebačka županija imaju po tri osobe. Hrvatski prosjek iznosi 2,7 članova, a Koprivničko-križevačka županija 2,9.
Najmanje brojna kućanstva nalaze se u Zagrebu i na jugu Hrvatske. Prosječan broj članova po kućanstvu u Primorsko-goranskoj i Ličko-senjskoj županiji iznosi 2,4, dok je u Šibensko-kninskoj županiji i Gradu Zagrebu 2,5.
Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da se kućanstva u Hrvatskoj sve više smanjuju, što odražava dugoročne demografske i društvene promjene, uključujući smanjenje broja članova obitelji i promjene u životnim stilovima.
