Hrvatska će i dalje biti među zemljama s najvećim gospodarskim rastom u Europskoj uniji, pokazuje najnovija jesenska ekonomska prognoza Europske komisije. Zaposlenost raste, nezaposlenost pada, a javni dug se smanjuje. No, s druge strane, zemlju muče visoka inflacija i početak rasta deficita, prenosi Jutarnji list.
Prema procjeni Komisije, hrvatski BDP ove će godine rasti 3,2 posto, a sljedeće godine 2,9 posto, što je znatno iznad prosjeka EU (1,4 posto) i europodručja (1,3 posto). Ispred Hrvatske su samo Irska, s nevjerojatnim rastom od preko 10 posto, Malta s 4 posto i Cipar s 3,4 posto.
Zaposlenost u Hrvatskoj ove godine porast će 2,1 posto, a stopa nezaposlenosti spustit će se na 4,7 posto, sljedeće godine na 4,5 posto, što je bolje od prosjeka EU od 5,9 posto i europodručja od 6,3 posto. Europska komisija upozorava, međutim, na rastući problem nedostatka radne snage, unatoč uvozu radnika izvan EU.
Javni dug Hrvatske nastavit će padati – ove godine na 56,2 posto BDP-a, a sljedeće na 52,1 posto. S druge strane, Italija bilježi rast javnoga duga, koji će dosegnuti 136 posto BDP-a, dok Grčka i dalje ima najveći dug u EU, 147 posto BDP-a, ali s trendom smanjenja.
Inflacija u Hrvatskoj i dalje je visoka, prognozira se 4,3 posto ove godine i 2,8 posto sljedeće, što je iznad prosjeka EU i europodručja. Rast cijena nekretnina u Hrvatskoj i dalje je dvocifren, preko 10 posto, a povećanje plaća dodatno pritiska cijene i može smanjiti konkurentnost izvoza.
Europska komisija ocjenjuje rast u EU kao “solidan“, ali ističe rizike povezane s globalnom neizvjesnošću i rastućim protekcionizmom. U usporedbi s proljetnim prognozama, rast Hrvatske za 2027. godinu blago je povećan s 2,6 na 2,9 posto, dok su prognoze inflacije korigirane na više – s 3,4 posto u proljeće na 4,7 posto sada.









