Cijena dopunskog zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj raste s 112 na 180 eura godišnje, što dodatno ističe nejednakosti u financiranju javnog zdravstva. Od ukupno 4,017 milijuna osiguranika, samo trećina plaća doprinose, a među njima je oko pola milijuna radnika s minimalnom plaćom, čiji doprinosi su niži, piše Poslovni dnevnik.
Pitanje pravednosti sustava postaje još važnije zbog dugih lista čekanja, koje mnogim građanima otežavaju pristup zdravstvenoj skrbi bez privatnih usluga. S uvođenjem Registra stanovništva 2026., koji će pokazati imovinsko i prihodovno stanje građana, moguće je očekivati premještanje poreznog opterećenja s rada na prihode od imovine i kapitala.
Nejasno je koliko mladih do 30 godina i drugih radnika trenutno uživa oslobođenje od plaćanja zdravstvenih doprinosa, dok su poslodavci za nove radnike na neodređeno djelomično oslobođeni plaćanja. Procjenjuje se da je država od 2021. do 2024. zbog ovih mjera izgubila oko 1,5 milijardi eura.
Problem dodatno pogoršava broj osiguranika koji premašuje broj stanovnika. HZZO je krajem listopada registrirao 4,017 milijuna osiguranika, dok Hrvatska ima 3,874 milijuna stanovnika. Među osiguranicima su osobe s prebivalištem u EU, korisnici hrvatskih mirovina i radnici koji žive u inozemstvu, što stručnjaci nazivaju „fiktivnim stanovnicima“.
Ekonomist Željko Lovrinčević ističe da bi se porezno opterećenje trebalo preusmjeriti s rada na kapital i imovinu, kako bi sustav javnog zdravstva postao održiv i pravedniji.
