Hrvatska bi u sljedećih 25 godina mogla imati oko 600.000 stanovnika manje, stoga su upozorenja Eurostata i Ujedinjenih naroda ponovno otvorila pitanje demografskih mjera i budućnosti naše zemlje.
To je bila i tema HTV-ove emisije ‘Otvoreno’, u kojoj su o demografskim mjerama, radu Ministarstva demografije i useljeništva te o tome što donosi novi Zakona o demografskoj obnovi, govorili načelnica Konjščine i saborska zastupnica SDP-a Anita Curiš Krok, državni tajnik u Ministarstvu demografije i useljeništva Mladen Barać te voditeljica Odjela za migracije i demografska istraživanja Instituta za istraživanje migracija dr. sc. Sanja Klempić Bogadi.
Curiš Krok je između ostalog rekla kako za bolje demografske pokazatelje, nisu dovoljna samo veća financijska izdvajanja, već i niz drugih mjera.
– Mi u SDP-u uvijek pozdravljamo svako poboljšanje prava naših građana, no rodiljine naknade i obiteljska politika se ne temelje samo na novčanim transferima i na gradnji infrastrukture, nego su upravo bitne usluge. Bitno je i usklađivanje privatnog i poslovnog života, nekakvo fleksibilno radno vrijeme za majku, dostupnost vrtića te priuštivo stanovanje za mlade obitelji jer ako nemate dom, kako ćete osnivati obitelj – pita se Curiš Krok.
Navela je kako su tu i produljeni boravak u školi za djecu do četvrtog razreda te univerzalni dječji doplatak i to su neke mjere koje SDP predlaže već godinama.
– Moram napomenuti da demografska politika mora biti sustavna jer kratkoročna rješenja nisu dostatna da zadržimo građane u Republici Hrvatskoj, ali i da povratnike navedemo da se vrate natrag u Hrvatsku. Mi smo razočarani brojem ljudi koji se vraćaju, ali ljudi jednostavno ne vide perspektivu i ne vide pravednost i sigurnost, kad odu živjeti u neku uređenu zemlju, vrlo teško je da će se vratiti – naglasila je saborska zastupnica.
Na pitanje što bi Zakon o demografskoj obnovi trebao sadržavati, Curiš Krok ističe potrebu za dugoročnom i uključivom demografskom politikom.
Dodala je kako imamo jednu od najnižih plaća u Europskoj uniji, a troškovi života su veći od prosjeka Europske unije, svaki treći umirovljenik živi u riziku od siromaštva, a kad spominjemo povratnike, oni doživljavaju administrativne prepreke.
– Trebamo staviti fokus na ljude koji žive u Republici Hrvatskoj i koje trebamo zadržati. Demografska politika ne smije ovisiti o političkim ciklusima, već mora biti utemeljena na stvarnim potrebama građana, ne čine ju samo ti novčani transferi, nego i ujednačen regionalni razvoj cijele Republike Hrvatske, a tu je važna i zdravstvena politika i mirovinski sustav, ali i tržište rada – poručila je Curiš Krok.
Kazala je kako u SDP-u uvijek ističu da Hrvatska mora imati jasnu i ozbiljnu demografsku politiku koja se zasniva na potrebama građana, a ne na stavovima vladajuće koalicije.
– U Hrvatskoj treba i radnik imati sigurnost, a poslodavci trebaju imati predvidljivost, dok mladi trebaju ostati i zasnovati obitelj, a to mogu samo na temelju dobrih mjera i usluga koje možemo ponuditi – komentirala je Curiš Krok.
Pojasnila je kako se promijenila i struktura obitelji i problem je što nema više ‘baka servisa’, djeca moraju u vrtiće, a oni nisu dostupni.
– Nažalost imamo i sve starije stanovništvo, mirovine su male i za njih bi se trebala brinuti država. Problem je što više nema i neke međugeneracijske solidarnosti, a u Hrvatskoj ne postoji ni sustav palijativne skrbi. U svakom slučaju potreban je bolji mirovinski sustav i zdravstvena zaštita, a ne da se na preglede čeka po godinu, do godinu i pol dana i to je sve ono što naše stanovnike tjera iz Hrvatske, a one koji su otišli, ih ne potiče da se vrate – kazala je Curiš Krok i zaključila kako optimizam nikome neće dati niti posao, ni stan, ni usluge koje su potrebne da imaju djecu i da ih gledaju kako rastu u Hrvatskoj.








