Cijene hrane u Europskoj uniji u 2025. porasle su u prosjeku za 2,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, no iza ove prosječne brojke kriju se ogromne razlike među pojedinim proizvodima i zemljama, pokazuje najnovije istraživanje Eurostata. Neke namirnice poskupjele su čak dvostruko više od prosjeka, a Hrvatska se našla među zemljama s najvišim rastom cijena na kontinentu, piše Poslovni dnevnik.
U Hrvatskoj je inflacija hrane u 2025. iznosila 4,5 posto, a najviše su poskupjeli proizvodi poput govedine, teletine i čokolade, dok su jaja i maslac također zabilježili značajan rast. U usporedbi s drugim zemljama EU, Hrvatska je imala visoke stope poskupljenja, ali nije bila jedina zemlja u kojoj su cijene snažno porasle.
Koji su proizvodi najviše poskupjeli?
Najveći skok cijena zabilježen je u kategoriji čokolade, koja je u prosjeku poskupjela za 17,8 posto u EU, a u Hrvatskoj za 15 posto. Slijede smrznuto voće, koje je u Hrvatskoj poskupjelo za čak 20 posto, te govedina i teletina s poskupljenjem od 10 posto, ali u Hrvatskoj je rast cijena ovog mesa bio znatno viši – čak 22 posto. Slična poskupljenja zabilježena su u Nizozemskoj i Latviji, gdje je rast cijena govedine i teletine bio dvoznamenkast.
Među ostalim proizvodima, jaja su u Hrvatskoj poskupjela 3 posto, dok je maslac, iako je u nekim zemljama EU zabilježio dvoznamenkasti rast, u Hrvatskoj pojeftinio za 3 posto. U nekim zemljama, poput Estonije, smrznuto voće poskupjelo je i za 32 posto, dok je u Islandu rast bio tek 2 posto.
Rast cijena u EU i šire
Dok je u Europskoj uniji prosječni rast cijena hrane bio 2,8 posto, situacija se znatno razlikovala po državama. Turska je zabilježila ogromni rast od 32,8 posto, dok je Rumunjska imala najveći rast unutar EU-a od 6,7 posto. S druge strane, Švicarska je bila jedina zemlja u kojoj su cijene hrane pale (-1,1 posto), dok su na Cipru ostale nepromijenjene.
Iako su cijene u Francuskoj porasle za samo 0,7 posto, u Njemačkoj i Španjolskoj rast je iznosio 2,1 posto, a u Italiji 2,5 posto. Među najvećim gospodarstvima EU, Francuska se izdvaja po niskoj stopi inflacije hrane, dok su zemlje istočne Europe, uključujući Balkan, zabilježile znatno veći rast.
Proizvodi koji su pojeftinili
Unatoč općem rastu cijena, nekoliko proizvoda je pojeftinilo. Najveći pad cijena imalo je maslinovo ulje (-22,9 posto), čime je prekinut višegodišnji trend snažnog rasta. Šećer je pojeftinio za 11 posto, a cijene ulja i masti pale su za 5,4 posto. Krumpir je također bio jeftiniji za 5,2 posto.
Velike razlike među državama
Razlike među državama EU u cijeni hrane postale su još izraženije. U Poljskoj, Litvi i Estoniji cijena čokolade porasla je za više od 30 posto, dok je u Albaniji rast bio minimalan. Slične razlike vidljive su u kategoriji smrznutog voća, gdje je cijena na Islandu porasla za samo 2 posto, dok je u Estoniji skok bio čak 32 posto.
Podaci jasno pokazuju da inflacija hrane u Europi nije ravnomjerno raspodijeljena. Dok su u nekim zemljama osnovne namirnice poskupjele samo za nekoliko postotaka, u drugim su zabilježeni značajni skokovi. Hrvatska se, uz nekoliko drugih zemalja, našla među rekordnim poskupljenjima, što se itekako odrazilo na proračune građana.
Europski trendovi također pokazuju da je inflacija hrane posebno osjetno pogodila istočnu i jugoistočnu Europu, dok su najniže stope poskupljenja zabilježene u zapadnim zemljama poput Francuske. S obzirom na velike razlike, čini se da će građani Hrvatske, ali i drugih zemalja, morati nastaviti paziti na cijene u trgovinama, jer prednost i dalje imaju proizvodi koji će najviše poskupjeti.
