Novo istraživanje ukazuje na to da prehrambene navike djeteta u ranoj dobi od dvije godine mogu imati dugoročne posljedice na razvoj kognitivnih funkcija i uspjeh u učenju tijekom kasnijeg djetinjstva. Rezultati istraživanja otkrili su da su mališani koji su u tom periodu konzumirali veće količine ultra-prerađenih namirnica postizalislabije uspjehe na testovima inteligencije u dobi od šest i sedam godina, piše Index.
Ovi nalazi proizašli su iz obrade podataka prikupljenih kroz projekt “Pelotas kohorta rođenih”, opsežno istraživanje koje dugi niz godina prati tisuće ispitanika iz južnog Brazila od njihovog dolaska na svijet. Stručnjaci s Federalnog sveučilišta Pelotas i Sveučilišta Illinois u ovom su istraživanju povezali precizne zapise o dječjem jelovniku u drugoj godini života s mjerenjima njihovih intelektualnih vještina neposredno nakon kretanja u osnovnu školu.
Rezultati “zdravog” i “nezdravog” prehrambenog obrasca
Umjesto da gledaju pojedine namirnice, istraživači su analizirali cjelokupne prehrambene obrasce i izdvojili dva najčešća. Prvi, koji su opisali kao “zdrav”, uključivao je grah, voće, povrće, kašice i voćne sokove. Drugi, “nezdrav”, obilježavale su grickalice, instant rezanci, slatki keksi, bomboni, gazirana pića, kobasice i drugo prerađeno meso – ukratko, uglavnom ultraprerađena hrana.
Rezultat je bio jasan – djeca čija je prehrana s dvije godine više naginjala nezdravom obrascu imala su niži kvocijent inteligencije (IQ) sa šest do sedam godina.
Veza jača od ostalih faktora
Važno je da se povezanost zadržala i nakon što su znanstvenici uzeli u obzir niz drugih faktora koji mogu utjecati na razvoj – obrazovanje majke, socioekonomski status obitelji, trajanje dojenja i razinu poticaja u kućnom okruženju.
Neki utjecaji, poput IQ-a roditelja, nisu se mjerili, no profesorica Thayna Flores, jedna od autorica, navodi da su koristili posredne pokazatelje kućnog okruženja – primjerice poticanje učenja i pohađanje vrtića.
Zanimljivo, “zdrav” prehrambeni obrazac nije bio povezan s višim IQ-om. Flores objašnjava da je razlog vjerojatno u tome što je zdrava hrana već bila vrlo zastupljena kod većine djece, pa se razlika teže mogla jasno vidjeti u statistici. “Oko 92 posto djece redovito je jelo četiri ili više namirnica koje obilježavaju zdrav obrazac”, pojasnila je.
Najviše su pogođena osjetljivija djeca
Najizraženiji negativni učinci uočeni su kod djece koja su već bila ranjivija – primjerice kod onih koja su u ranoj dobi zaostajala u težini, visini ili opsegu glave. To sugerira da lošija prehrana može dodatno pogoršati postojeće razvojne izazove.
Iako studija nije izravno istraživala biološke mehanizme, Flores navodi da ranija istraživanja nude moguća objašnjenja. Prehrana bogata ultraprerađenom hranom mogla bi nepovoljno utjecati na razvoj mozga kroz upalne procese, oksidativni stres i promjene na osi crijevo-mozak.
Autori ističu da, iako je istraživanje provedeno u Brazilu, rezultati imaju globalnu važnost jer je ultraprerađena hrana sveprisutna. Poruka je, kaže Flores, jasna: “Moramo uzeti u obzir porast ultraprerađene hrane. Snažnije akcije sada mogu pomoći da se njezina konzumacija smanji, posebno u ranom djetinjstvu.”
