Mjesec dana nakon izbijanja sukoba u Iranu, svijet se suočava s krizom koja nadilazi same cijene goriva. Blokada Hormuškog tjesnaca, kroz koji se svijet opskrbljuje naftom i plinom, izazvala je lančanu reakciju koja prijeti potpunom nestašicom robe široke potrošnje, piše Index.
Udar na petrokemiju: Više od same energije
Problem nije samo u skupom gorivu. Kako prenosi CNN, drastično su smanjene zalihe petrokemijskih derivata bez kojih je nemoguće proizvesti obuću, odjeću i plastične vrećice.
Najteža situacija trenutno je u Aziji, koja čini više od polovice svjetske proizvodnje i uvelike ovisi o uvozu nafte i drugih sirovina.
U Južnoj Koreji građani panično kupuju vreće za smeće, a država ograničava upotrebu jednokratne plastike. Na Tajvanu su proizvođači riže podigli cijene jer ne mogu nabaviti ambalažu za vakuumiranje i dostavu. U Japanu je naftna kriza potaknula strah da pacijenti s kroničnim zatajenjem bubrega neće moći primiti terapiju zbog nestašice plastičnih medicinskih cjevčica koje se koriste u hemodijalizi. U Indiji je ugrožena proizvodnja kondoma zbog nestašice ambalaže i silikonskog ulja, za čiju su izradu potrebne petrokemijske sirovine, ali i amonijaka.
“Svi putevi vode prema višim cijenama”
Ekonomski stručnjaci upozoravaju da se kriza širi brzinom koju je teško kontrolirati. Dan Martin iz tvrtke Dezan Shira & Associates ističe da derivati nafte prožimaju svaki segment – od ljepila za obuću i industrijskih maziva do ambalaže za čips i pivo.
Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorava da globalna gospodarstva imaju vrlo malo prostora za ublažavanje ovih šokova. Prognoze su jasne: usporen gospodarski rast i inflacija.
Fizička nestašica kao najveća prijetnja
Iako države troše strateške rezerve nafte, to ne rješava manjak specifičnih sirovina za sintetičke materijale za koje nema zamjene. Prema podacima platforme za praćenje tržišta roba ICIS, cijene plastičnih smola u Aziji skočile su za nevjerojatnih 59 % od kraja veljače.
– Glavni izazov više nije cijena, nego fizička nestašica – navode analitičari banke Morgan Stanley te dodaju kako Azija više nije isključivo u fazi prevencije, prenosi Index.
Posljedice za poljoprivredu i tehnologiju
Bliski istok nije ključan samo za naftu. Ova regija osigurava i 45 % svjetskog sumpora i 22% uree koju su ključni za proizvodnju gnojiva. Također, osigurava i 33 % helija, koji se koristi u proizvodnji poluvodiča, zdravstvu i zrakoplovstvu.
Američki poljoprivrednici već plaćaju više za gnojivo jer je cijena uvezene uree od početka rata porasla za otprilike trećinu.
Ima li izlaza?
Proizvođači pokušavaju naći alternativu u papiru ili recikliranoj plastici, no stručnjaci upozoravaju da je to proces koji traje mjesecima i često je skuplji. Čak i ako se promet Hormuškim tjesnacem sutra normalizira, trebat će proći mjeseci prije nego što se opskrbni lanci oporave. Do tada, industrija ostaje u fazi “iščekivanja”, dok potrošači širom svijeta osjećaju izravne posljedice.
