Običaj ukrašavanja jaja prisutan je već tisućljećima. Iranski narodi njeguju ovu tradiciju više od 2500 godina, dok su u starom Egiptu jaja u proljeće darivana kao znak novog početka i buđenja prirode. Kao simbol života koji se obnavlja, jaje je imalo važnu ulogu u poganskim proslavama dolaska proljeća, kada se obilježavao kraj zime i početak novog ciklusa. Ukrašena jaja darivala su se bližnjima, a prema nekim tumačenjima, taj su običaj kasnije preuzeli i kršćani, povezujući ga s Uskrsom i simbolikom uskrsnuća Isusa Krista.
Kako piše tportal, postoji i drugo objašnjenje prema kojem su rani kršćani iz Mezopotamije prvi počeli bojiti jaja u crveno, kako bi time podsjetili na Kristovu krv prolivenu na križu. O toj praksi svjedoče i zapisi iz katoličkog mjesečnika Donahoe, koji je izlazio krajem 19. i početkom 20. stoljeća.
Legende o jajima u kršćanstvu
U istočnoeuropskim predajama često se spominje i Djevica Marija. Jedna legenda govori kako je na Veliki petak došla pod križ noseći jaja, koja su se, prema jednoj verziji, obojila krvlju iz Isusovih rana. Druga pak priča opisuje kako je, moleći vojnike za milost, Marija pružala jaja, a njezine suze koje su padale na njih dale su im crvenu boju.
U pričama o nastanku ove tradicije pojavljuje se i Marija Magdalena. Prema jednoj verziji, nakon Isusova raspeća donijela je jaja ženama koje su bdjele uz njegov grob, a kada je otkrila da je grob prazan, jaja su u njezinoj košari poprimila crvenu boju. Druga legenda govori kako je pred rimskim carem Tiberijem navijestila uskrsnuće riječima „Krist je uskrsnuo“, na što je on skeptično odgovorio usporedivši to s nemogućnošću da jaje pocrveni, no upravo se to, prema priči, tada i dogodilo.
Ni britanska tradicija nije ostala po strani. U 13. stoljeću engleski kralj Edward I dao je izraditi stotine obojenih jaja ukrašenih zlatom, koja je potom dijelio kao uskrsne darove članovima dvora.
Ukrašavanje jaja
Danas postoji niz tehnika ukrašavanja jaja, ali mnogi i dalje biraju prirodne metode. Ljuska crvenog luka i dalje je jedan od najčešćih načina bojanja, a zanimljivi uzorci dobivaju se tako da se na jaje prije kuhanja prislone listići biljaka. Osim toga, ukrasi se mogu izrađivati voskom ili struganjem, dok se za sjaj često koristi trljanje slaninom.
Simbolika boja
Boje koje se koriste pri ukrašavanju također imaju svoju simboliku. Crvena se povezuje s Kristovom žrtvom, ljubavlju i životnom snagom. Žuta označava svjetlost i radost, zelena simbolizira obnovu i nadu, dok bijela predstavlja čistoću i novi početak. Zlatna se veže uz mudrost i duhovnost, plava uz vjeru i zdravlje, a ljubičasta uz strpljenje i pobožnost. Svaka boja nosi vlastitu poruku i značenje.
Igre jajima
Uskrs je nezamisliv i bez igara s jajima. Na našim prostorima posebno je popularno tucanje jajima, pri čemu ljuska simbolizira grob, a njezino razbijanje uskrsnuće. U nekim drugim dijelovima svijeta, poput Sjedinjenih Američkih Država, poznato je kotrljanje jaja, koje simbolizira pomicanje kamena s Isusova groba.
Zanimljivo je i kako su u zapadnoj Europi nastale priče o životinjama koje donose uskrsna jaja – od ptica do lisice – no najpoznatiji je ipak uskrsni zec. Kao simbol plodnosti i novog života, potječe iz poganskih običaja i povezan je s germanskim blagdanom proljeća.
Osim simbolike, postoji i praktičan razlog za povezanost jaja s Uskrsom. Tijekom korizme, koja traje četrdeset dana, nekoć se izbjegavala konzumacija jaja, zbog čega ih se prije tog razdoblja nastojalo potrošiti ili podijeliti. Budući da su kokoši nastavile nositi jaja, do Uskrsa bi se nakupile veće količine, pa su se koristila u raznim jelima i običajima koji su se s vremenom ustalili.
