Ljeto u Hrvatskoj već desetljećima privlači milijune turista željnih kristalno čistog mora i slikovitih obalnih gradova, no putovanje prema Jadranu često započinje dugim čekanjima na naplatnim kućicama. Tijekom vrhunca turističke sezone gužve na autocestama znaju se pretvoriti u višesatna zadržavanja, što predstavlja jedan od glavnih izazova za vozače. Upravo zato njemački mediji sve češće upozoravaju svoje čitatelje na veliku promjenu koja dolazi u hrvatski prometni sustav.
Uvođenje free-flow sustava naplate cestarine
Prema pisanju njemačkog portala inFranken, Hrvatska planira do ožujka 2027. godine u potpunosti ukinuti klasične naplatne kućice i rampe te prijeći na moderni sustav naplate poznat kao “free-flow”. Riječ je o tehnologiji koja omogućuje vozačima prolazak autocestom bez zaustavljanja, dok se cestarina naplaćuje automatski putem digitalnih sustava, prenosi Index.
Nova naplata temeljit će se na kombinaciji prepoznavanja registarskih oznaka i korištenja ENC uređaja. Kamere i senzori postavljeni iznad prometnica očitavat će tablice vozila, dok će ENC omogućavati dodatno ubrzanje procesa za korisnike koji često putuju. Time se želi postići ravnomjerniji protok prometa i značajno smanjiti prometne gužve, posebno tijekom ljetnih mjeseci.
Kako funkcionira novi sustav i koliko košta cestarina
Za osobne automobile i motocikle predviđen je sustav automatskog očitanja registarskih oznaka, nakon čega će se cestarina naplatiti digitalno putem unaprijed povezanog načina plaćanja. S druge strane, kamioni i autobusi i dalje će u pravilu morati koristiti ENC uređaj.
Važno je naglasiti kako Hrvatska ne uvodi vinjete, već zadržava model naplate prema prijeđenoj udaljenosti. To znači da će vozači i dalje plaćati točno onoliko koliko kilometara prijeđu, ovisno o ruti i kategoriji vozila, ali uz potpuno bezgotovinsko plaćanje.
Cestarina će se ubuduće naplaćivati putem bankovnih kartica ili računa povezanih s registarskom oznakom vozila, dok će korisnici ENC-a moći koristiti unaprijed uplaćena sredstva. Kako bi izbjegli dodatne troškove, vozači će morati izvršiti registraciju vozila u sustav prije korištenja autocesta.
Prema procjenama koje prenose njemački mediji, cijena cestarine za osobne automobile kretat će se između 0,08 i 0,10 eura po kilometru. Tako bi vožnja od Zagreba do Splita mogla iznositi oko 44 eura, dok bi put autocestom A3 od slovenske do srpske granice stajao oko 20 eura. Kraće dionice, poput one od Umaga do Pule, iznosile bi približno 6,30 eura. Konačna cijena ovisit će o kategoriji vozila, pa će motocikli plaćati manje, dok će vozila s prikolicama imati veće troškove.
Kazne, pravila i europski trendovi u prometu
Na pojedinim dionicama, poput tunela i mostova, i dalje će se naplaćivati dodatne naknade, što znači da ukupni iznos može varirati ovisno o odabranoj ruti. Upravo zbog toga vozačima se savjetuje da unaprijed planiraju putovanje i provjere troškove.
S obzirom na potpuno digitalizirani sustav, neplaćanje cestarine bit će strogo sankcionirano. Automatizirani nadzor omogućit će brzo evidentiranje prekršaja, a vozačima koji ne podmire svoje obveze prijete visoke novčane kazne. Moguća je i prekogranična naplata dugova, što dodatno povećava troškove. Iako postoji mogućnost žalbe u slučaju pogreške, postupak može biti složen, zbog čega se preporučuje pravovremena registracija i provjera naplate.
Hrvatska ovim potezom prati europske trendove digitalizacije prometa, s ciljem povećanja učinkovitosti i smanjenja zastoja na prometnicama.
Osim promjena u naplati cestarina, vozači trebaju obratiti pozornost i na prometne propise u Hrvatskoj. Ograničenja brzine strogo se kontroliraju, a posebna pravila vrijede za mlade i profesionalne vozače. Vozači s prikolicama moraju poštovati niža ograničenja brzine, dok je u vozilu obvezno imati reflektirajuće prsluke za sve putnike.
Nova pravila i tehnologije donose velike promjene za sve koji planiraju putovanje hrvatskim autocestama. Iako će prilagodba biti nužna, očekuje se da će novi sustav donijeti bržu, jednostavniju i učinkovitiju vožnju prema jednoj od najpopularnijih turističkih destinacija u Europi.
