Krapinsko – zagorska županija proživljava razdoblje najintenzivnijih infrastrukturnih ulaganja u svojoj novijoj povijesti. Od potpune modernizacije željezničkih dionica i nabave najmodernijih vlakova, do strateških cestovnih pravaca koji će kvalitetnije povezati sjever s ostatkom zemlje, promjene su vidljive na svakom koraku. O detaljima ovih projekata, brojkama koje stoje iza njih i planovima za budućnost, razgovarali smo s državnim tajnikom u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Žarkom Tušekom.
Zagorje se u dokumentima Ministarstva navodi kao regija s iznimnom tradicijom korištenja željeznice. Gdje se trenutno nalazimo po pitanju modernizacije?
Tradicija je naš temelj, ali bez modernizacije ona postaje samo sjećanje. Ako pogledamo širu sliku, kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., na području Krapinsko – zagorske županije realizirano je šest velikih projekata čija je ukupna vrijednost iznosila 58,1 milijun eura. Korisnicima je dodijeljeno 42,4 milijuna eura bespovratnih sredstava. To je golem novac koji je pokrenuo kotačiće promjena. Najvidljiviji simbol te promjene je obnovljena i elektrificirana dionica Zaprešić – Zabok. Taj projekt, ukupne vrijednosti 102,6 milijuna eura, od čega je na samu Krapinsko – zagorsku županiju otpalo 39 milijuna eura, potpuno je transformirao te olakšao putovanje žitelja županije prema glavnom gradu. Danas tom prugom vlakovi voze brzinom do 120 km/h, a čvorište u Zaboku postalo je jedno od najmodernijih u državi. No, nismo stali na tome. Dovršena je i obnova dionice Zabok – Krapina, dugačke 16 kilometara, u koju je država iz proračuna uložila 18,3 milijuna eura. Također, završili smo i rekonstrukciju stajališta Dubrava Zabočka, investiciju vrijednu pola milijuna eura. Sve su to kockice u mozaiku koji Zagorje čvrsto drži na tračnicama budućnosti.
Kvaliteta pruge je bitna, ali putnike najviše zanimaju vlakovi u kojima provode vrijeme. Kakva je tu situacija s voznim parkom?
Naš je cilj bio jasan: maknuti stare garniture i uvesti europski standard. Kroz projekt obnove voznog parka HŽ Putničkog prijevoza, koji je uspješno završen u travnju 2024. godine, nabavljen je 21 novi niskopodni vlak. Riječ je o 11 gradsko-prigradskih i 10 regionalnih vlakova. Ukupna vrijednost tog projekta iznosi 146 milijuna eura, gdje je doprinos Europske unije iznosio 99,5 milijuna eura, dok je iz državnog proračuna osigurano 46,5 milijuna eura. Danas ti novi elektromotorni vlakovi redovito povezuju Zagreb i Zabok, dok na relacijama od Krapine, Varaždina i Čakovca prema Zaboku voze novi dizel-motorni vlakovi. Putnici to osjete. Recimo, radnim danom na relaciji Đurmanec – Krapina – Zabok imamo čak 38 vlakova, od čega je pet izravnih za Zagreb. Ako gledamo dionicu Zabok – Gornja Stubica, tamo prometuje 25 vlakova, prema Varaždinu 23, a prema Zagrebu rekordna 32 vlaka dnevno. Ta gustoća polazaka uz modernu opremu razlog je zašto smo u 2024. prevezli 1,9 milijuna putnika, a u 2025. godini tu brojku podigli na okruglih 2 milijuna.
Veliku pozornost privukli su projekti besplatnog prijevoza. Tko sve danas u Zagorju putuje bez troška karte?
To je jedan od naših najuspješnijih socijalnih programa. U 2025. godini besplatan prijevoz vlakom koristilo je oko 4500 djece i učenika, 740 studenata te čak 8800 umirovljenika i osoba starijih od 65 godina. To je direktna pomoć kućnim budžetima naših sugrađana. Također, ne smijemo zaboraviti ranjive skupine. Kroz projekt vrijedan 100.000 eura na razini županije, uveli smo Nacionalnu i Europsku iskaznicu za osobe s invaliditetom. U cijeloj Hrvatskoj isporučeno je preko 140.000 takvih e-iskaznica, a od siječnja 2026. godine te osobe ostvaruju pravo na potpuno besplatan prijevoz vlakom. To je standard uključenosti na koji možemo biti ponosni. Jedan od projekata koji me osobito veseli je uvođenje noćnih vlakova vikendom. To je bila inicijativa studenata koju smo objeručke prihvatili. U razdoblju od listopada 2025. do ožujka 2026., samo na relaciji Zagreb – Zabok – Krapina prevezeno je oko 2900 putnika, dok je u cijelom pilot-projektu noćnih linija na razini države zabilježeno preko 10.100 putnika. To pokazuje da postoji golema potreba za sigurnim noćnim prijevozom mladih.
Iako je željeznica dominantna tema, cestovna infrastruktura ostaje ključna za gospodarski razvoj. Što se događa s projektom brze ceste prema Mariji Bistrici?
To je povijesni projekt za ovaj kraj. Upravo smo zakoračili u novu fazu potpisivanjem ugovora za izgradnju prve etape brze ceste od Zlatar Bistrice prema Kašini. Riječ je o dionici Marija Bistrica – Laz, dugačkoj oko 3,5 kilometara. Ta će cesta postati ključna arterija koja će povezati sjever s okolicom Zagreba, smanjiti gužve kroz naselja i drastično povećati sigurnost. Kad govorimo o sigurnosti na cestama, moram spomenuti i sanaciju opasnih mjesta. U županiji smo u te projekte uložili oko 400.000 eura. To uključuje i rekonstrukciju raskrižja Velika Ves na državnoj cesti kod Krapine, gdje je izgrađen moderni kružni tok koji je eliminirao jednu od najkritičnijih točaka u prometu. Također, Grad Krapina kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti realizira projekt nabave električnih mini autobusa. Ukupna vrijednost tog ugovora s PDV-om iznosi 0,6 milijuna eura (iz dijela ugovora s isporučiteljem), dok je ukupna vrijednost cijelog projekta uspostave komunalnog prijevoza milijun eura. Prva dva električna autobusa stižu već ove godine, čime Krapina postaje predvodnik ekološkog lokalnog prijevoza u Zagorju.
Digitalizacija i moderna tehnologija također su dio vašeg resora. Kako se to reflektira na svakodnevni život u našoj županiji?
Infrastruktura nisu samo asfalt i tračnice, već i optički kablovi te informatički sustavi. U tijeku je projekt modernizacije informatičkog i prodajnog sustava HŽ-a vrijedan ukupno 17,3 milijuna eura, od čega se 900.000 eura odnosi izravno na Krapinsko – zagorsku županiju. To će značiti lakšu kupnju karata i bolju informiranost putnika u realnom vremenu. No, još je važniji projekt širokopojasnog interneta. Na području Đurmanca, Krapine, Radoboja, Jesenja i Petrovskog uloženo je ukupno 7,9 milijuna eura, od čega je EU sufinancirala 2,9 milijuna eura. Tim smo projektom obuhvatili 8637 tzv. “bijelih adresa”, odnosno mjesta gdje ranije nije bilo komercijalnog interesa za brzi internet. Danas ti ljudi imaju pristup digitalnom svijetu koji je ravnopravan onome u velikim gradovima. Također, kroz ‘WiFi4EU’ program, vrijedan 17,3 milijuna eura na razini države, u našu je županiju uloženo 900.000 za besplatan pristup internetu na javnim površinama.
Za kraj, što Zagorci mogu očekivati u idućih nekoliko godina? Koji su projekti u fokusu?
Budućnost je već počela. Cilj nam je moderan, održiv i putnicima prilagođen sustav koji će Zagorje učiniti još boljim mjestom za život. Naša vizija je jasna: moderno, sigurno i zeleno Zagorje, izvrsno povezano s ostatkom Hrvatske i Europe. Za razdoblje od 2026. do 2029. godine planiramo nabavu šest novih elektrobaterijskih vlakova vrijednih 53,6 milijuna eura. Ti će vlakovi prometovati upravo na našem području, što je ogroman iskorak u dekarbonizaciji. Potpisivanje navedenog Ugovora očekujemo kroz narednih mjesec dana. Uz to, moderniziramo i sustav osiguranja željezničko-cestovnih prijelaza. U Novom Golubovcu će se, primjerice, ugraditi najmodernija LED signalizacija i polubranici. Ukupno na razini Hrvatske moderniziramo 94 prijelaza, a ti projekti, financirani s 22,3 milijuna eura iz sredstava programa iz područja konkurentnosti i kohezije, značajno će podići razinu sigurnosti na našim prugama. Uz navedeno, u planu su značajna željeznička, cestovna te biciklistička ulaganja kroz novi fond Socijalni plan za klimatske politike, kao i izgradnja punog profila autoputa kroz Zagorje, o čemu više u sljedećem dijelu intervjua…
