Krivotvorena roba i piratstvo i dalje predstavljaju velik izazov za Europsku uniju, a najnoviji podaci otkrivaju razmjere problema i ograničenja carinskih kontrola, prenosi Poslovni dnevnik.
Europski potrošači sve češće naručuju proizvode iz trećih zemalja, no značajan dio tih pošiljki čini upravo krivotvorena roba. Zbog toga Europska unija najavljuje stroža carinska pravila i dodatne mjere kontrole kako bi zaštitila tržište i potrošače.
Gubici dosežu milijarde eura
Procjenjuje se da svaka država članica zbog krivotvorenih proizvoda i piratstva godišnje izgubi i do 15 milijardi eura. Gotovo da ne postoji kategorija proizvoda koja nije podložna krivotvorenju, od odjeće i obuće do kozmetike i kućanskih proizvoda.
Najviše robe dolazi iz Kine i Turske
Voditelj Odjela poslova za pravo intelektualnog vlasništva u Carinskoj upravi, Ninoslav Babić, istaknuo je kako Hrvatska prati slične trendove kao i ostatak Europe.
Prema njegovim riječima, najveći dio krivotvorene robe prema količini dolazi iz Kine, dok je Turska na drugom mjestu. Kina sudjeluje s oko 60 posto ukupne količine, dok Turska čini oko 40 posto, a ostale države zajedno tek oko 1 posto.
Turska prednjači po vrijednosti krivotvorina
Iako Kina dominira po količini, vrijednost krivotvorene robe znatno je veća kada dolazi iz Turske. Oko 85 posto ukupne vrijednosti zaplijenjene robe odnosi se na proizvode iz Turske, dok na robu iz Kine otpada oko 15 posto.
Razlog za to leži u strukturi proizvoda. Iz Turske najčešće dolaze skuplji artikli poput luksuznih torbica, parfema i deterdženata, dok iz Kine stiže širok spektar proizvoda niže pojedinačne cijene.
Carina može pregledati tek mali dio pošiljki
Jedan od ključnih problema u borbi protiv krivotvorina je ograničen kapacitet kontrole. Kako ističe Babić, carina ne može zaustaviti sve pošiljke te se u pravilu fizički pregledava između 5 i 7 posto ukupnog broja pošiljaka.
To znači da većina robe prolazi bez detaljnog pregleda, iako se koriste sofisticirani alati za procjenu rizika.
Tehnologija pomaže u otkrivanju sumnjive robe
Carinska uprava koristi informacijske sustave koji na temelju unaprijed definiranih parametara prepoznaju sumnjive pošiljke. Takav sustav omogućuje učinkovitije usmjeravanje kontrola, ali ne može u potpunosti spriječiti ulazak krivotvorene robe na tržište.
Stroža pravila na vidiku
Zbog rasta online kupovine i povećanog uvoza iz trećih zemalja, Europska unija planira dodatno pooštriti carinske kontrole. Cilj je bolja zaštita potrošača, smanjenje ekonomskih gubitaka i jačanje unutarnjeg tržišta.
Zaključno, iako carinske službe postižu stabilne rezultate i koriste naprednu tehnologiju, ograničenja u kapacitetima znače da dio krivotvorene robe i dalje dolazi do kupaca. Najavljene mjere mogle bi donijeti učinkovitiju borbu protiv ovog sve većeg problema.
