Cijene goriva u Europi naglo su porasle nakon američko-izraelskog napada na Iran krajem veljače, što je izazvalo poremećaje na globalnom energetskom tržištu. U tjednima koji su uslijedili, cijene su dosegnule vrhunac početkom travnja, prije nego što su se počele postupno stabilizirati nakon uspostave primirja, piše Index.
Prema analizi temeljenoj na Tjednom biltenu o nafti Europske komisije i podacima portala Euronews Business, prosječna cijena benzina Eurosuper 95 u Europskoj uniji porasla je s 1,64 na 1,83 eura po litri, što predstavlja rast od 12 posto u promatranom razdoblju od 23. veljače do 20. travnja.
Gdje je benzin najviše poskupio u Europi
Najveći rast cijena benzina zabilježen je u Belgiji, Češkoj i Bugarskoj, gdje su cijene skočile za 22 posto. Među najvećim gospodarstvima Europske unije, Francuska bilježi najizraženiji porast od 18 posto, dok je Njemačka zabilježila rast od 15 posto.
Umjereniji rast zabilježen je u Italiji (7 posto) i Španjolskoj (3 posto), dok su cijene na Malti ostale nepromijenjene.
U ostalim državama situacija je također varirala: Grčka je zabilježila rast od 17 posto, Finska i Danska po 14 posto, Mađarska 13 posto, Nizozemska 11 posto, a Irska 10 posto. Treba napomenuti da su na zemlje izvan eurozone dodatno utjecala i kretanja tečaja.
Dizel poskupio znatno više od benzina
Dok je benzin poskupio u prosjeku 12 posto, dizel je zabilježio znatno oštriji rast. Prosječna cijena dizelskog goriva u EU skočila je s 1,59 na 2,01 eura po litri, što predstavlja povećanje od čak 26 posto.
Najveći rast cijena dizela zabilježen je u Bugarskoj, gdje je gorivo poskupjelo čak 43 posto. Slijede Francuska s 36 posto, Estonija s 35 posto te Belgija s 33 posto.
Značajan rast, iznad 30 posto, zabilježen je i na Cipru, u Hrvatskoj te Latviji. Među većim gospodarstvima, Francuska ponovno prednjači s rastom od 36 posto, dok su Španjolska (27 posto), Italija (24 posto) i Njemačka (23 posto) također zabilježile snažan rast.
Jedine zemlje bez promjene cijena dizela bile su Malta, dok su najmanji rast imali Mađarska i Rumunjska (13 posto) te Poljska (15 posto).
Gdje su goriva najskuplja i najjeftinija u Europi
Podaci od 20. travnja pokazuju jasne razlike u cijenama goriva među europskim državama.
Najskuplji benzin ima Nizozemska, gdje litra košta 2,28 eura. Slijede Danska (2,22 eura), Njemačka (2,11 eura), Grčka (2,03 eura) i Francuska (2,02 eura). Na drugoj strani ljestvice nalazi se Malta s najnižom cijenom od 1,34 eura po litri, zatim Poljska (1,41 eura) i Bugarska (1,47 eura). Španjolska se također ubraja među povoljnije zemlje s cijenom od 1,52 eura.
Kod dizela je situacija slična. Nizozemska ponovno prednjači s cijenom od 2,30 eura po litri, dok Finska, Francuska, Danska i Belgija također bilježe visoke cijene iznad 2,19 eura. Najniže cijene dizela imaju Malta (1,21 eura) i Poljska (1,64 eura).
Kako se kretale cijene tijekom krize
Tjedni podaci pokazuju da su cijene goriva počele rasti još prije samog sukoba. Benzin je s 1,64 eura krajem veljače porastao na gotovo 1,90 eura krajem ožujka, dok je dizel u istom razdoblju skočio s 1,60 na više od 2,06 eura po litri.
Vrhunac je dosegnut početkom travnja, kada je cijena dizela nakratko premašila 2,10 eura. Nakon stabilizacije političke situacije i primirja, cijene su počele padati, no i dalje ostaju znatno iznad razina s početka godine.
Porezi i struktura cijena i dalje ključni faktor
Važno je napomenuti da u ukupnoj cijeni goriva u Europi značajan udio čine porezi, što dodatno utječe na razlike među državama.
Prema podacima Eurostata za 2024. godinu, većina novih vozila u Europi i dalje su benzinski automobili (67 posto), dok dizelska čine 17 posto, a električna vozila 14 posto, što dodatno oblikuje buduću potražnju za gorivom.
Iako su se cijene goriva nakon početnog šoka djelomično stabilizirale, Europa i dalje osjeća posljedice energetskih poremećaja. Razlike među državama ostaju velike, a dizel je posebno pogođen značajnim poskupljenjima.
U trenutnim uvjetima, gorivo ostaje jedan od ključnih faktora inflacije i troškova života u Europskoj uniji.
