Nakon što je prošle godine Dvor Trakošćan otvorio izložbu “Trakošćan – od burga do muzeja” u regionalnom Muzeju Yangzhou u Kini, nastavak ovog međunarodnog prijateljstva i suradnje rezultirao je još jednom zanimljivom izložbom, ovoga puta u našoj zemlji. Naime, početkom svibnja u Trakošćanu je otvorena izložba “Čudesno putovanje na Istok”, koja donosi priču o susretu Istoka i Zapada kroz povijest, kulturu i umjetnost, nadahnutu životom i nasljeđem Marka Pola.
Kultura je jedan od najsnažnijih mostova među narodima jer omogućuje bolje međusobno razumijevanje, upoznavanje tradicija, vrijednosti i suvremenih društvenih kretanja, a suradnja Dvora Trakošćan i Muzeja Yangzhou sve više daje na važnosti razmjeni hrvatske i kineske kulture.
Što nas to spaja odgovorile su nam kineska voditeljica Konfucijevog instituta Sveučilišta u Zagrebu Haiyan Yang i ravnateljica Dvora Trakošćan Goranka Horjan.
Interes je sve veći
Uvodno, Yang ističe da interes za kineski jezik i kulturu u Hrvatskoj bilježi kontinuiran i snažan rast.
– Ono što je nekada bilo područje interesa malobrojnih entuzijasta, danas se sve više prepoznaje kao vrijedno ulaganje u osobni i profesionalni razvoj. Potvrđuje to i činjenica da više od 1000 polaznika godišnje sudjeluje u dugotrajnim i kratkotrajnim programima učenja kineskog jezika, dostupnima u klasičnom i online obliku – ističe naša sugovornica.
Dodaje da se mladi u Hrvatskoj ne zanimaju samo za tradicionalnu kinesku kulturu poput kineske kaligrafije, Taiji-a i ‘Utrke zmajevih čamaca’. Sve više rastu interesi za kineske filmske hitove, tehnološka dostignuća, elektroničke proizvode te vozila na nove izvore energije.
– Mnogi mladi ljudi u Hrvatskoj danas žele bolje upoznati suvremenu Kinu sudjelovanjem u različitim programima razmjene, uključujući svjetsko natjecanje ‘Chinese Bridge’ za učenike osnovnih i srednjih škola te studente, ljetne kampove za studente, kampove za mlade koje organiziraju gradovi-prijatelji te semestralne ili jednogodišnje studijske boravke. Kroz takva iskustva mogu steći autentično i dublje razumijevanje moderne Kine, istovremeno istražujući obrazovne i profesionalne prilike koje mogu pridonijeti njihovom budućem razvoju – govori Yang.
Važnu ulogu ovdje ‘igra’ i Konfucijev institut Sveučilišta u Zagrebu – vodeći centar za kineski jezik i kulturu u Hrvatskoj te važna poveznica između Hrvatske i Kine.
– Od svojeg osnutka 2012. godine, Institut promiče kineski jezik, kulturu i međunarodnu suradnju kroz širok spektar obrazovnih i kulturnih programa. Institut provodi besplatne tečajeve standardnog kineskog jezika za polaznike svih uzrasta i kategorija, a studentima nudi brojne stipendije i ljetne studijske programe u Kini. Kao jedini službeni HSK centar u Hrvatskoj, Institut organizira polaganje međunarodno priznatih ispita znanja kineskog jezika za neizvorne govornike – pojašnjava Yang.
A koliko ovakve izložbe i kulturne suradnje, poput ove najnovije u Dvoru Trakošćan, pomažu u približavanju kineske kulture hrvatskoj publici, naša sugovornica odgovara:
– Ova izložba hrvatskim posjetiteljima pruža sveobuhvatan uvid u iznimno sedamnaestogodišnje putovanje Marka Pola kroz Kinu za vrijeme dinastije Yuan, od 1271. do 1287. godine, uključujući i trogodišnje razdoblje tijekom kojeg je obnašao službenu dužnost u Yangzhouu. Izložba prikazuje povijesni i zemljopisni kontekst njegova putovanja, običaje, lokalne proizvode i arhitekturu krajeva koje je posjetio. Prateći stope Marka Pola, posjetitelji imaju priliku bolje upoznati bogatu kinesku povijest te iz prve ruke doživjeti ljepotu i raznolikost tradicionalne kineske kulture – odgovara Yang.
Zmaj i Trakošćan
Jedan od posebno zanimljivih eksponata na izložbi je i vrijedna kineska vaza s motivom zmaja, za kojeg znamo da se usko vezuje i uz priču o dvorcu Trakošćan…
– Posebnu pozornost na izložbi privlači vaza s motivom zmaja, prekrivena tamnoplavom glazurom. Vaza ima mali otvor, kratak ‘vrat’, zaobljena ‘ramena’ te ‘tijelo’ koje se postupno sužava prema blago raširenom postolju. Ukrašena je prikazom bijelog zmaja koji progoni gorući biser među četiri plamena oblaka. Svijetli prikaz zmaja i bisera snažno se ističe na dubokoj plavoj podlozi, stvarajući upečatljiv vizualni kontrast i dojam energije, snage i pokreta. Zanimljivo je da se i uz dvorac Trakošćan veže legenda o zmajevima. Prema predaji, ovo je područje nekoć bilo povezivano sa zmajem ili zmajolikim bićem, a tragovi te simbolike vidljivi su i danas u ukrasima s motivima zmaja na bunaru, kaminu i namještaju dvorca. Upravo ta ‘zmajska’ poveznica između Muzeja Yangzhou i Trakošćana na simboličan način dodatno povezuje ove dvije institucije iz Kine i Hrvatske. Ona ujedno odražava i duh teme Međunarodnog dana muzeja 2026. godine, “Muzeji: mostovi koji povezuju svijet”, podsjećajući nas da kultura, baština i zajednički simboli mogu nadvladati geografske udaljenosti te povezati ljude i narode kroz međusobno razumijevanje i dijalog – smatra Yang.
Ravnateljica Dvora Trakošćan Goranka Horjan također je mišljenja da je međunarodna suradnja iznimno važna za Dvor Trakošćan jer, kako kaže, muzeji danas više nisu samo mjesta čuvanja baštine, nego i aktivni sudionici međunarodnog kulturnog dijaloga.
– Suradnja s kineskim partnerima omogućila nam je razmjenu izložbi, stručnih znanja i iskustava, ali i predstavljanje hrvatske kulturne baštine publici koja možda prvi put upoznaje Trakošćan i hrvatsku povijest. Posebno nas veseli što je izložba “Trakošćan – od burga do muzeja” u Yangzhouu pobudila velik interes, a njezino gostovanje nastavlja se i u Šangaju gdje u Muzeju umjetnosti u Šangaju otvaramo izložbu u lipnju. Time Trakošćan postaje dio šire međunarodne kulturne mreže i platforma za predstavljanje Hrvatske kao zemlje bogate baštine i kvalitetnih muzeoloških programa – govori nam ravnateljica i dodaje da ovakvi projekti doprinose i suvremenom razumijevanju kulturne diplomacije:
– Kroz kulturu se grade mostovi razumijevanja, a upravo muzeji mogu povezivati različite tradicije i poticati dijalog među ljudima. Za hrvatsku kulturnu baštinu to znači veću međunarodnu vidljivost, nove stručne kontakte i mogućnost budućih zajedničkih projekata. Osim toga, sredstva koja Ministarstvo kulture i medija ulaže u izložbe najbolje se opravdaju ukoliko izložba više puta gostuje, i u međunarodnim razmjenama i onima unutar Hrvatske – pojašnjava Horjan.
‘Put svile’
Izložba o ‘Putu svile’ pokazuje kako Trakošćan, kao i druga sjedišta visokog plemstva u Srednjem vijeku, ima poveznicu s trgovinom posebno putem Mediterana i dolaskom luksuznih materijala poput svile. Ravnateljica govori da su upravo trgovačke veze bile izuzetno važne za suvremenu interpretaciju baštine jer pokazuju da naši dvorci nisu bili izolirani prostori, nego dio širih europskih i svjetskih kulturnih tokova.
– Iako Trakošćan nije bio na samom ‘Putu svile’, luksuzni predmeti, tekstil i moda koji su preko trgovačkih mreža dolazili iz Azije i Italije bili su prisutni i u životu europskog plemstva, uključujući nekadašnje vlasnike Trakošćana. Tema svile zato nije samo priča o luksuzu, nego i o kulturnoj razmjeni, trgovini i utjecajima koji su oblikovali svakodnevni život europskih dvorova. Takav pristup omogućuje posjetiteljima da Trakošćan sagledaju u širem povijesnom kontekstu – kao mjesto koje je, posredno, sudjelovalo u velikim procesima povezivanja Istoka i Zapada – kaže ravnateljica.
Naglašava da suvremena muzeologija upravo kroz takve priče nastoji približiti prošlost današnjoj publici i pokazati kako su globalne veze postojale stoljećima prije našeg vremena.
– Pokazujemo kako je svijet bio globalno povezan i u prošlosti – konstatira.
Iznimno pozitivne reakcije
Nakon vrlo uspješne izložbe u Yangzhouu i najavljenog predstavljanja u Šangaju, Horjan otkriva da su dosadašnje reakcije kineske publike bile iznimno pozitivne.
– Posjetitelje je posebno zanimao spoj srednjoeuropske povijesti, romantike dvorca i njegove transformacije iz obrambenog burga u suvremeni muzej. Vjerujem da će i predstavljanje u Šangaju izazvati velik interes jer je riječ o gradu s iznimno razvijenom kulturnom scenom i velikim interesom za europsku baštinu – otkriva ravnateljica.
Na pitanje može li to dodatno pozicionirati Trakošćan na međunarodnoj kulturnoj i turističkoj karti, odgovara:
– Takva međunarodna predstavljanja imaju veliku važnost i za kulturnu i za turističku promociju Hrvatske. Trakošćan je jedan od naših najprepoznatljivijih dvoraca i ovakvi projekti ga dodatno pozicioniraju na međunarodnoj karti kulturnih destinacija. Ove godine smo bili uključeni i u izdanje ‘National Geographic’ časopisa posvećenog Hrvatskoj. Istodobno se promovira i Hrvatska kao zemlja bogate povijesti, očuvane baštine i kvalitetne muzejske suradnje. Važno je naglasiti da ovdje nije riječ samo o pojedinačnoj izložbi, nego o dugoročnom razvoju partnerstva koje uključuje razmjenu stručnjaka, zajedničke programe i nove projekte. Upravo takve suradnje mogu otvoriti prostor za snažniju međunarodnu prepoznatljivost Trakošćana i hrvatske kulture općenito – zaključuje.
