Broj hrvatskih državljana koji su se prošle godine vratili iz inozemstva nastavio je rasti, dok je istodobno broj onih koji su napustili Hrvatsku osjetno manji nego godinu ranije. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), koje je analizirao Večernji list, tijekom 2025. godine u Hrvatsku se doselilo 56.665 osoba, od čega je 16.843 hrvatskih državljana, dok je 39.822 stranaca.
Istodobno se iz Hrvatske u inozemstvo odselilo 37.485 osoba, među kojima je bilo 13.138 hrvatskih državljana i 24.346 stranaca.
Najviše povratnika stiglo iz Njemačke
Prema pisanju Večernjeg lista, najveći broj hrvatskih državljana vratio se iz Njemačke, odakle je stiglo 8334 hrvatskih državljana, dok se iz Bosne i Hercegovine vratilo njih 1575. Ukupno je iz Njemačke u Hrvatsku doselilo 9628 osoba, a iz Bosne i Hercegovine 6306 osoba.
Istodobno je iz Nepala u Hrvatsku stiglo 6264 državljana te zemlje, što potvrđuje nastavak dolaska strane radne snage.
Iseljavanje hrvatskih državljana znatno manje
Podaci pokazuju kako je broj hrvatskih državljana koji su napustili zemlju znatno manji nego godinu prije. Tijekom 2024. godine iz Hrvatske se iselilo 20.147 hrvatskih državljana, dok ih je u 2025. bilo 13.138, odnosno oko 7000 manje.
S druge strane, broj hrvatskih državljana koji su se doselili povećan je za oko 3500 osoba u odnosu na godinu ranije.
Najviše hrvatskih državljana koji su se odselili otišlo je u Njemačku (46,8 posto), zatim u Austriju (15,4 posto) te Švicarsku (6,8 posto).
Stanovništvo sve starije
Među svim doseljenim osobama gotovo je petina bila u dobi od 50 i više godina, dok je najveći broj iseljenih bio u dobi između 20 i 39 godina, čak 54,2 posto.
Na kraju 2025. godine Hrvatska je, prema procjeni DZS-a, imala 3,876 milijuna stanovnika. Istodobno se nastavlja nepovoljan demografski trend – broj djece do 14 godina pao je za oko 8000, dok je broj stanovnika starijih od 65 godina porastao za gotovo 15.000 u odnosu na godinu ranije.
Pozitivna je vijest da je tijekom prošle godine rođeno 32.479 djece, što je 410 više nego 2024. godine.
Najveći migracijski dobitnici Zagrebačka i Istarska županija
Kada je riječ o ukupnim migracijama, najveći pozitivan migracijski saldo u 2025. godini ostvarile su Zagrebačka županija s 3475 osoba te Istarska županija s 3275 osoba.
S druge strane, najveći negativan saldo zabilježile su Sisačko – moslavačka županija (-558 osoba) i Brodsko – posavska županija (-205 osoba).
Podaci DZS-a pokazuju da se migracijski trendovi postupno mijenjaju, uz veći broj povrataka hrvatskih državljana i istodobno smanjenje iseljavanja, no demografska slika zemlje i dalje ostaje izazovna zbog starenja stanovništva i niskog udjela djece.
