Europska unija kreće u veliki obračun s plastičnim otpadom i jednokratnom ambalažom. Nova pravila donose ograničenja za ambalažu hrane, plastične vrećice, ugostiteljske objekte, hotele, trgovine i proizvođače, piše Fenix magazin.
Razlog za uvođenje novih mjera je velika količina ambalažnog otpada koja nastaje u Europskoj uniji. Svaki građanin EU-a godišnje u prosjeku proizvede 177,8 kilograma ambalažnog otpada, a cilj je do 2040. godine tu količinu smanjiti za najmanje 15 posto.
Prve zabrane počinju se primjenjivati već od srijede, 12. kolovoza, dok će se ostale mjere uvoditi postupno.
Od 12. kolovoza nova pravila za ambalažu hrane
Jedna od prvih promjena odnosi se na kemikalije koje se mogu koristiti u ambalaži koja dolazi u dodir s hranom.
Od 12. kolovoza ambalaža za hranu više ne smije sadržavati PFAS spojeve, poznate kao „vječne kemikalije“. Riječ je o skupini kemikalija koje se koriste zbog otpornosti na vodu i masnoće.
Nova pravila donose i zabranu bisfenola A (BPA) u određenim vrstama ambalaže. Za zaštitne slojeve u konzervama voća, povrća i ribe predviđena je prijelazna iznimka koja vrijedi do srpnja 2028. godine.
Od 2030. nestaju lagane plastične vrećice
Najveće promjene potrošače očekuju krajem desetljeća.
Od 2030. godine trebale bi biti zabranjene lagane plastične vrećice na blagajnama, kao i određene plastične mrežice, vrećice i kutije koje se koriste za pakiranje svježeg voća i povrća.
Također se uvodi zabrana korištenja plastične folije za spajanje limenki i boca.
Velika promjena odnosi se i na samu ambalažu. Od 2030. godine na tržištu se neće smjeti prodavati ambalaža koja ne zadovoljava propisane kriterije reciklabilnosti, uz cilj da se osigura najmanje 70 posto reciklabilnosti.
Restorani i kafići morat će se prilagoditi
Nova pravila neće zaobići ni restorane, kafiće i hotele. Ugostiteljski sektor postupno će morati smanjivati korištenje jednokratne plastične ambalaže.
Od 12. veljače 2027. godine kafići i restorani morat će gostima omogućiti da hranu i piće preuzmu u vlastitim šalicama i posudama.
Godinu dana kasnije veće ugostiteljske mreže trebale bi imati obvezu ponuditi i vlastite višekratne čaše i posude.
Još stroža pravila slijede od 2029. godine.
Stiroporne posude odlaze iz uporabe
Od 12. veljače 2029. godine predviđena je zabrana polistirenskih, odnosno stiropornih posuda koje se koriste za brzu hranu i dostavu.
Promjena će se osjetiti i na aerodromima, gdje se zabranjuje korištenje rastezljive plastične folije za zamatanje prtljage.
Najveće promjene u restoranima i hotelima očekuju se od 2030. godine.
Tada bi pri konzumaciji hrane i pića u ugostiteljskim objektima trebala biti zabranjena jednokratna plastična ambalaža. To znači da bi sa stolova trebale nestati male plastične vrećice za šećer, sol, ketchup i majonezu.
Ni hoteli neće biti izuzeti. Mala plastična pakiranja šampona i sapuna trebala bi postati prošlost.
Njemačka od 2027. uvodi i poseban trošak za plastiku
Osim europskih pravila, Njemačka priprema i vlastitu promjenu koja bi mogla utjecati na cijene proizvoda.
Od 2027. godine trošak povezan s nereciklirajućom plastikom trebao bi se izravnije prebaciti na proizvođače koji takvu plastiku stavljaju na tržište.
Njemačka godišnje u proračun Europske unije uplaćuje oko 1,4 milijarde eura na temelju količine nereciklabilne plastične ambalaže, odnosno oko 1,7 milijuna tona.
Prema navedenim izračunima, trošak bi iznosio oko 80 centi po kilogramu plastike.
Tvrtke zakonski ne moraju nužno taj trošak prebaciti na potrošače, no očekuje se da bi dio proizvođača i trgovaca mogao povećane troškove uključiti u cijene proizvoda.
Ako bi se kao okvir uzela potrošnja od oko 40 kilograma plastike godišnje po stanovniku, potencijalni dodatni trošak iznosio bi oko 32 eura godišnje po osobi.
Cilj je manje otpada i više višekratne ambalaže
Nova pravila dio su šire europske politike kojom se želi smanjiti količina ambalažnog otpada, povećati mogućnost recikliranja i potaknuti korištenje višekratne ambalaže.
Promjene neće nastupiti odjednom. Prve mjere kreću već u kolovozu 2026., dok će se najveći dio zabrana i ograničenja uvoditi postupno do 2030. godine.
Za potrošače to znači da će se u idućim godinama mijenjati ambalaža brojnih proizvoda, način posluživanja hrane i pića te dio svakodnevnih navika u trgovinama, restoranima i hotelima.
