Europska komisija priprema jednu od najvećih promjena europske politike oporezivanja duhanskih i nikotinskih proizvoda u posljednjem desetljeću. Prema pisanju Večernjeg lista, prijedlog bi mogao donijeti osjetno veće cijene cigareta, ali i po prvi put uvesti minimalne poreze na e-cigarete, grijane duhanske proizvode i nikotinske vrećice.
Cilj Bruxellesa je smanjiti potrošnju duhanskih proizvoda i približiti se stvaranju “generacije bez duhana” do 2040. godine, odnosno društva u kojem bi manje od pet posto stanovništva pušilo.
Porezima žele smanjiti pušenje
Prema prijedlogu revizije Direktive o oporezivanju duhana, koji je predstavljen još u srpnju 2025. godine, minimalne trošarine na standardne cigarete mogle bi biti povećane čak 139 posto.
Istodobno bi se prvi put uvele obvezne minimalne trošarine na vapeove, grijane duhanske proizvode poput IQOS-a te nikotinske vrećice. U planove je uključeno i sirovo duhansko lišće, koje bi se trebalo uključiti u elektronički sustav praćenja radi učinkovitije borbe protiv crnog tržišta.
Europska komisija pritom ne može jednostavno zabraniti pušenje na razini cijele Europske unije jer je zdravstvena politika prvenstveno u nadležnosti država članica. Bruxelles zato koristi poreznu i regulatornu politiku kako bi duhanski i nikotinski proizvodi postali skuplji i manje dostupni.
Gotovo svaki četvrti Europljanin koristi duhanske proizvode
Problem je i dalje velik. U Europskoj uniji godišnje se proda oko 300 milijardi cigareta, dok se procjenjuje da je približno svaki četvrti Europljanin redoviti pušač ili korisnik duhanskih proizvoda.
Stope se pritom značajno razlikuju među državama. Prema podacima navedenima u tekstu, puši oko 8 posto stanovništva u Švedskoj, dok je u Bugarskoj udio oko 37 posto. Hrvatska se, zajedno s Grčkom, nalazi među zemljama s ukupnom stopom pušenja višom od 35 posto.
Posebno zabrinjava korištenje novih nikotinskih proizvoda među mladima. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 11,6 posto tinejdžera u europskoj regiji koristi e-cigarete i druge slične proizvode.
Sve veća briga zbog vapeova i nikotinskih vrećica
Iako se e-cigarete i grijani duhanski proizvodi često smatraju manje štetnima od klasičnih cigareta, stručnjaci naglašavaju da nisu bez rizika.
U takvim proizvodima mogu se pronaći potencijalno štetne tvari poput formaldehida, acetaldehida i akroleina, dok nikotin ostaje izrazito adiktivan. Posebno se upozorava na njegov utjecaj na adolescente, kod kojih izloženost nikotinu može utjecati na razvoj mozga.
Stručnjaci također upozoravaju na način na koji se proizvodi plasiraju mladima – od atraktivnih aroma i društvenih mreža do dizajna i marketinških poruka kojima se proizvodi predstavljaju kao moderniji, čišći ili sigurniji.
Konačnu odluku donose države članice
Prijedlog je još uvijek dio europskog zakonodavnog procesa. Europski parlament u lipnju 2026. nije usvojio svoje savjetodavno izvješće o prijedlogu, a budući da je riječ o poreznom zakonodavstvu, konačnu odluku donosi Vijeće Europske unije.
Za donošenje odluke potrebna je jednoglasnost svih 27 država članica, pa će konačni oblik novih pravila ovisiti o pregovorima država.
Neke zemlje već pooštravaju pravila
Dok se na europskoj razini pregovara o novim porezima, pojedine države već uvode vlastite restrikcije.
Belgija je zabranila prodaju jednokratnih e-cigareta, dok je Francuska proširila zabrane pušenja na parkove, plaže i područja oko škola. Nizozemska je među zemljama s najstrožim pravilima o aromama u vapeovima, pri čemu je dopuštena samo duhanska aroma, a razmatra se i povećanje dobne granice za kupnju nikotinskih proizvoda s 18 na 21 godinu.
Ako europski prijedlog bude usvojen u predloženom obliku, pušači i korisnici nikotinskih proizvoda mogli bi se suočiti s osjetno višim cijenama, dok bi najveći dio novih mjera trebao biti usmjeren na smanjenje dostupnosti proizvoda mlađim generacijama.
