Zbog opravdanog interesa javnosti, USKOK je objavio još dva vještačenja povezana sa slučajem tvrtke Tipos Resurs. Riječ je o nalazu i mišljenju vještaka zaštite okoliša za lokaciju bivše tvornice Florijan Bobić u Varaždinu, koje je izradio Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, te izvješću o fizikalno-kemijskoj analizi mikroplastike u uzorcima podzemnih voda na lokaciji u Gospiću, koje je izradio Institut za vode “Josip Juraj Strossmayer“, pišu 24sata.
Nalazi donose nove detalje o otpadu koji je, prema sumnjama istražitelja, završavao na lokacijama kojima je upravljala tvrtka Tipos Resurs.
U Varaždinu pronađeno oko 1300 tona otpada
Na području bivše tvornice Florijan Bobić vještaci su procijenili da se nalazi oko 1300 tona heterogenog, višeslojnog i mehanički obrađenog miješanog otpada, većinom klasificiranog kao otpad ključnog broja 19 12 12.
U njemu su pronađeni plastika, tekstil, guma, metal, medicinski i sanitarni otpad, ali i mikroplastika te bakterije fekalnog podrijetla.
Posebno je zanimljiv nalaz o otpadnom mulju. Na lokaciji je izdvojeno oko 30 tona mulja, a analizama su u njemu utvrđene povišene koncentracije više metala, među kojima su bakar, cink, olovo, krom, arsen i antimon.
Vještaci navode kako se taj materijal ne može smatrati čistim prirodnim tlom niti inertnim materijalom.
Time su potvrđene i ranije informacije o postojanju zakopanog otpada na varaždinskoj lokaciji. Radnici Tipos Resursa ranije su istražiteljima govorili o zakopavanju različitog materijala, uključujući mulj.
Mikroplastika pronađena kroz različite slojeve otpada
Vještačenjem je utvrđeno da mikroplastika nije prisutna samo na površini.
Pronađena je u gotovo svim analiziranim dijelovima glavnog tijela otpada, uključujući dublje slojeve te područje kontakta otpada i tla.
Prema zaključcima vještaka, postoji mogućnost njezina širenja oborinskim vodama, kroz tlo, površinskim otjecanjem i vjetrom.
Analiza tla ispod otpada pokazala je i lokalno povišene koncentracije pojedinih teških metala. U nekim uzorcima izmjereno je približno 852 miligrama bakra po kilogramu tla, 1630 miligrama cinka te 479 miligrama olova.
Vještaci zaključuju da je u neposrednom kontaktnom tlu došlo do lokalnog opterećenja metalima i promjene kemijskog sastava tla, posebno zbog bakra, cinka i olova.
Istodobno, nisu pronađeni dokazi da se onečišćenje proširilo na cijelu lokaciju, pa prema ovom vještačenju trenutačno nema utvrđene ugroze za lokalno stanovništvo.
Postoji mogućnost utjecaja na podzemne vode
Jedno od ključnih pitanja bilo je može li otpad utjecati na podzemne vode.
Lokacija se nalazi na vrlo propusnom šljunkovitom vodonosniku, bez zaštitnog sloja i uređenog sustava odvodnje. Zbog toga oborinska voda može prolaziti kroz nasuti otpad i ispirati određene tvari.
Vještaci ipak nisu utvrdili da je do sada došlo do onečišćenja varaždinskog vodonosnika ili vodocrpilišta.
Najbliži bunari vodocrpilišta Bartolovec udaljeni su oko 6,2 kilometra. Međutim, hidrogeološki uvjeti omogućuju potencijalnu migraciju otopljenih onečišćujućih tvari prema podzemnim vodama.
Najbliže kuće nalaze se oko 650 metara od lokacije, dok vegetacija trenutačno smanjuje mogućnost širenja prašine.
Veći rizik vještaci vide za osobe koje neposredno dolaze u kontakt s otpadom, primjerice radnike koji će sudjelovati u njegovu uklanjanju. Razlog su prisutnost mikroplastike, metala, mikroorganizama i kontaminiranog sedimenta.
U međuvremenu je počelo uklanjanje plastike s lokacije, a trošak sanacije prema ranije objavljenim informacijama snosit će Državni inspektorat, i to u iznosu od oko tri milijuna eura.
Još ozbiljniji nalaz stiže iz Gospića
Drugo novo vještačenje odnosi se na podzemne vode u Gospiću, gdje je istraživana prisutnost mikroplastike uzimanjem uzoraka na različitim lokacijama u odnosu na odlagalište.
Cilj analize bio je utvrditi prisutnost mikroplastike, broj i veličinu čestica te identificirati polimere od kojih su nastale.
Najveće opterećenje pronađeno je na lokaciji Trag K, koja se nalazi najbliže odlagalištu.
U uzorku K37 utvrđena je vrlo visoka masena koncentracija mikroplastike od oko 737 mikrograma po litri, dok je u drugom uzorku iz iste bušotine, K38, pronađeno čak 130 potvrđenih čestica prioritetnih polimera po litri.
U vodi su identificirani polimeri koji se uobičajeno koriste za proizvodnju plastične ambalaže i drugih plastičnih proizvoda, među njima polietilen, polipropilen, PET i polistiren.
Na lokaciji Trag N opterećenje je bilo znatno manje. U jednom uzorku pronađeno je tek nekoliko čestica polimera, dok u drugom među analiziranim prioritetnim polimerima mikroplastika nije potvrđena.
Stručnjaci upozoravaju na moguću migraciju čestica
Institut za vode pritom upozorava da razlike između pojedinih uzorkovanja mogu biti posljedica promjena hidrogeoloških uvjeta i transporta čestica kroz podzemlje.
Drugim riječima, raspodjela mikroplastike nije jednolična.
Posebno je važan nalaz s lokacije Trag K, gdje je zabilježeno izrazito povećano opterećenje podzemne vode. Institut navodi da takav rezultat može biti povezan s neposrednim utjecajem izvora onečišćenja u blizini piezometra.
Ipak, stručnjaci naglašavaju da je za potvrdu uzročno-posljedične veze potrebno dodatno praćenje te da se na temelju dosadašnjih mjerenja ne može sa sigurnošću utvrditi izvor pronađene mikroplastike.
U jednom od uzoraka pronađeno je deset čestica polipropilena, uz vrlo malu masenu koncentraciju. Pritom stručnjaci upozoravaju da broj čestica u vodi ne znači automatski i jednaku količinu plastičnog materijala, jer su većinu analiziranog materijala činile mineralne ili druge neplastične čestice.
Mikroplastika više nije samo u otpadu
Ipak, jedan od ključnih zaključaka novog vještačenja jest činjenica da je mikroplastika potvrđena u samoj podzemnoj vodi.
To je važna razlika u odnosu na ranije nalaze koji su se odnosili prvenstveno na sastav otpada i materijala pronađenog na lokaciji.
Institut istodobno ne tvrdi da je bez dodatnih mjerenja moguće definitivno utvrditi izvor mikroplastike, ali nalaz povećanog opterećenja upravo u bušotini neposredno uz odlagalište otvara ozbiljna pitanja o mogućem utjecaju otpada na podzemne vode.
Novi nalazi tako dodatno rasvjetljavaju razmjere slučaja koji je posljednjih mjeseci izazvao veliko zanimanje javnosti. Dok je u Varaždinu utvrđena prisutnost velikih količina različitog otpada, zakopanog mulja, mikroplastike i lokalno povišenih koncentracija metala, u Gospiću je mikroplastika sada analitički potvrđena i u podzemnoj vodi.
Za kazneni postupak protiv osumnjičenih bit će ključno kako će se ovi nalazi povezati s ostalim dokazima i hoće li se dodatnim analizama potvrditi izravna povezanost između odloženog otpada i onečišćenja podzemnih voda.
