Udruga Glas poduzetnika najavila je prosvjed zbog Vladinih mjera koje smatraju štetnima, a kao konačni poticaj navode odluku o takozvanim sidrenim cijenama, odnosno pravila prema kojem će trgovci i pružatelji usluga od 1. listopada uz aktualnu cijenu proizvoda ili usluge morati jasno, vidljivo i čitljivo istaknuti i dodatnu, cijenu koja je vrijedila 10. rujna ove godine.
Kako prenosi portal Index, Lana Šiljeg iz Udruge objasnila je na N1 Televiziji da se poduzetnici bune protiv niza odluka i cjelokupnog modela njihovog donošenja koji, prema njoj, ne ide u korist malih poduzetnika.
– Ova je odluka bila presudna nakon niza odluka koje se donose na sličan način. Govorimo o cijelom modelu donošenja odluka koji nije na dobrobit malih poduzetnika. Oni su jedna ranjiva skupina, a svaki dodatni rad, posao, obveza i trošak utječu na održivost. To se posebno odnosi na obiteljske obrte, male obrtnike i iznajmljivače – komentirala je Šiljeg.
Poduzetnici pod konstantnim pritiscima
Šiljeg je tako izjavila da su poduzetnici izloženi raznim pritiscima, a nepredvidive odluke Vlade stvaraju im dodatan stres.
– U vrijeme inflacije izloženi smo troškovima. Nastojimo sve balansirati kako bi si ljudi uopće mogli priuštiti naše usluge i proizvode. Svaka dodatna, nepredvidljiva odluka stvara nove obveze, troškove i stres. Stres je jako bitan faktor, jer stalno osjećate velik pritisak. Tu su i kazne koje su realne – rekla je.
Ipak, sidrene cijene nisu jedini razlog nezadovoljstva koje će kulminirati prosvjedom sredinom listopada.
– Nisu sidrene cijene jedini razlog zašto smo se odlučili na javni istup. Tijekom ljeta imali smo inspekcije za koje smatramo, a imamo i sve više dokaza, da su nerazmjerne i da ne vode dovoljno računa o uspjehu i održivosti poduzetnika. Imali smo i porez na paušalce, što još uvijek nije riješeno. To nam je glavni razlog zašto idemo u javni prosvjed – pojasnila je Šiljeg.
Dodaje kako su na odluku poduzetnika utjecali i recentni politički događaji.
– Razlozi za nezadovoljstvo samo se gomilaju. Dogodio se Gospić i veliki prosvjed, s čime nitko nije računao kada smo najavljivali svoj prosvjed. Jedno se nadovezuje na drugo, a tiče se javnih politika i pitanja dijaloga države s građanima, civilnim sektorom i malim poduzetnicima koji pune proračun i pokretači su gospodarstva – izjavila je.
“Ne vidimo da se naš glas čuje”
Šiljeg napominje da se glas poduzetnika ne čuje i da je komunikacija s vlastima jednosmjerna.
– Najveći je problem u javnim savjetovanjima i odnosu države prema poduzetnicima. Imamo dojam da je sve to jednosmjerno. Bili smo jako aktivni u e-savjetovanjima, gdje više od 95 posto naših komentara nije prihvaćeno. Ne vidimo da nas uključuju u radne skupine, ne vidimo da se naš glas čuje – istaknula je.
– Ako se donose odluke, moramo imati analize: kakve troškove to stvara poduzetnicima, otežava li im posao ili bi politika trebala olakšavati poslovanje? Pitanje je i što potrošači dobivaju s time? Koliko će im te cijene biti bitne? Sve je to nedokazano. Tražimo da vidimo, kada se donose propisi, zašto se donose i kako će utjecati na one koji nude usluge i one koji kupuju – pita se Šiljeg.
Prosvjed početkom listopada
Prosvjed je najavljen za početak listopada, a poduzetnici, prema njezinim riječima, imaju podršku šire javnosti.
– Idemo u prosvjed početkom listopada, oko 10. listopada. Javljaju nam se mnoge udruge koje nam daju podršku i najavljuju dolazak. Imamo podršku umirovljenika, studenata i građana. Ljudi su svjesni da je sve povezano – ako se nama povećavaju troškovi, i njima će usluga biti skuplja – kaže.
“Država mora ponuditi ustupak, a ne samo namete”
Šiljeg smatra da je uvođenje usidrenih cijena represivna mjera koja krši slobodu tržišta.
– Ima smisla da ljudi mogu pratiti promjene cijena, ali opet je pitanje koliko država može na represivan način ulaziti u nešto što određuje samo tržište. Apeliramo da se više poštuje sloboda tržišta – poručila je.
Smatra da bi razgovor o ograničavanju cijena bio moguć jedino ako bi država zauzvrat ponudila olakšice.
– U slučaju da se porezi smanje, da Vlada napravi neki ustupak za poduzetnike, onda možda ima smisla razgovarati o tome da se ne podižu cijene. To bi imalo smisla. Ali država mora nešto dati, neki ustupak, a ne ovako, samo nameti i opterećenja – rekla je.
– Mi uvijek slušamo kako ti svi propisi utječu na državni proračun. Nijednom nismo čuli kako utječu na ljude koji ih moraju provoditi. Toga u našoj političkoj kulturi nema, a nije stvar samo usidrenih cijena i paušalaca. Bilo je svakakvih zakona, a bit će i novih. To je srž problema. Mi nismo državni bankomat. Ako se od nas traži fiskalna transparentnost, moramo imati i transparentnost trošenja javnog novca – zaključila je Lana Šiljeg.
