Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore sudjelovali su 1. i 2. listopada na skupštini krovnog udruženja poljoprivrednika Copa – Cogeca u Bruxellesu na kojoj se raspravljalo o potencijalnim problemima i zamkama novog Programskog razdoblja ZPP posebice u svjetlu najave smanjenja sredstava za poljoprivredu. Na skupštini se razgovaralo i o mogućim prosvjedima i akcijama EU poljoprivrednika, ali i novom trgovinskom sporazumu s Armenijom.
Predstavnici HPK su na skupštini posebno upozorili na moguće problem u novoj liberalizaciji trgovinskog sporazumu s Armenijom, posebice kada se radi o liberalizaciji uvoza meda.
– Jedna od glavnih izvoznih sektora Armenije je med. Uz dodatno povećanje sporazuma Mercosur u sektoru meda, ovdje vidimo mogući problem uvoza meda iz trećih zemalja kroz Armeniju, pogotovo poučeni situacijom sa ukrajinskim žitom. Kako je RH relativno samodostatna u proizvodnji meda, izrazili smo nezadovoljstvo HPK ovakvim sporazumom – izjavi je predstavnik HPK Mladen Jakopović.
Tijekom skupštine razgovaralo se o suši i klimatskim promjenama, ali najveći dio rasprave odnosio se na trenutačni prijedlog Europske komisije za Programskom razdoblje 2028.–2034 koji se dosta razlikuje od trenutačnog 2021-2027 i prema kojem bi sredstva za poljoprivredu trebala biti značajno niža.
Prema toj strukturi direktan ZPP se smanjuje s 386 na oko 300 milijardi eura. Međutim postoje drugi izvori iz kojih bi se novac trebao preusmjeriti prema poljoprivredi i to iz National and Regional Partnership Plans (NRPP), koji je namijenjen za investicije, ruralni razvoj, mlade poljoprivrednike, infrastrukturu, inovacije, okolišne mjere, određene sektorske intervencije i dr.
Iako iz EK tvrde kako će cijela nova struktura budžeta biti 865 milijardi eura za National and Regional Partnership Plans, unutar kojih je i oko 300 milijardi eura namijenjenih prihodovnoj potpori farmerima i ribarima, EU farmeri strahuju da taj “nezaštićeni“ novac, koji nije direktno namijenjen poljoprivredi, neće ni završiti u poljoprivredi i ruralnim sredinama, nego će “jači“ u lancu tzv. “partnerskih planova“, preuzeti taj novac i da će konkurentnost poljoprivredne proizvodnje u EU još više pasti.
Isto tako zajamčeni ZPP ili direktne potpore bi trebale biti povećane sa 291,7 na 293,7 milijuna eura, što je nominalni rast od 0,9 posto za sedam godina kasnije, a poznato je da je samo godišnja inflacija u prosjeku viša od 2,5 posto. EU poljoprivrednici zbog toga opravdano strahuju da će realno direktni prihod poljoprivrednika biti daleko manji, priopćeno je iz HPK.
