Proglašenjem Parka prirode “Zagorske gore” otvorilo se pitanje kako će nova razina zaštite utjecati na privatne šumoposjednike. Oko 75 posto zemljišta unutar parka nalazi se u privatnom vlasništvu, a šume zauzimaju više od polovice njegova područja. Dobra je vijest da se pravila sječe drva za vlasnike ne mijenjaju, no očekuje se pojačan nadzor na terenu.
Kako je za Radio Stubicu pojasnila ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko – zagorske županije “Zagorje zeleno” Dijana Hršak, proglašenje parka donosi dodatne mogućnosti za očuvanje prirode, ali ne znači i uvođenje novih pravila za privatne šumoposjednike kada je riječ o sječi drva.
Za privatne šumoposjednike nema promjena
Park prirode “Zagorske gore” 13. je drugi na području Krapinsko – zagorske županije, s obzirom na to da se 27 posto Parka prirode Medvednica nalazi upravo u KZŽ.
Novom kategorijom zaštite obuhvaćena su vrijedna prirodna područja Ivanščice, Strahinjčice i Maceljskog gorja.
– Za privatne vlasnike se po pitanju sječe ne mijenja ništa. Zakoni koji su vrijedili do sada, u smislu doznaka, konzultacija s inženjerima šumarstva te popratnica vezanih uz transport, vrijedit će jednako i dalje u Parku prirode – istaknula je Hršak za Radio Stubicu.
To znači da će vlasnici i dalje morati poštovati postojeće zakonske procedure pri sječi i prijevozu drva, a samo proglašenje parka ne ukida njihova dosadašnja prava i obveze.
Više čuvara i stroži nadzor šuma
Dok se pravila za šumoposjednike ne mijenjaju, očekuje se intenzivnija kontrola stanja na terenu. Naime, dio građana upozorava na sve izraženiju devastaciju šuma, a nova javna ustanova Parka prirode “Zagorske gore” trebala bi imati više zaposlenih i čuvara prirode.
Oni će biti zaduženi za nadzor na terenu, dok će stručne službe pratiti prirodne procese i provoditi istraživanja. Time bi se trebala dodatno unaprijediti briga o šumama i ostalim prirodnim vrijednostima zaštićenog područja.
Dosad je poslove zaštite prirode na tom području obavljalo svega šestero djelatnika Javne ustanove “Zagorje zeleno”.
Park prirode “Zagorske gore” proglašen je u ožujku ove godine, a uskoro se očekuje i objava lokacije njegova sjedišta. Hršak je izrazila uvjerenje da će dvije javne ustanove dobro surađivati u očuvanju prirodne baštine Hrvatskog zagorja.
Osim pitanja zaštite šuma, pozornost planinara i ljubitelja prirode ovog je ljeta privukao i izgled Ivanščice, čiji su se dijelovi vidljivo osušili nakon razdoblja izrazito visokih temperatura i nedostatka oborina. Slične su promjene primijećene i na Medvednici.
Ipak, prema riječima ravnateljice Hršak, zasad nema razloga za veću zabrinutost jer su promjene na vegetaciji ponajprije posljedica nepovoljnih vremenskih uvjeta.
– Ovo su ljeto bile iznimno visoke temperature i danju i noću, bez padalina, i biljke su na to stanje reagirale. Već sam spominjala kako se na 35 stupnjeva fotosinteza usporava, a na 40, odnosno na 45 stupnjeva ona prestaje. U tom slučaju biljka na neki način umire, ali to ne znači da je propalo cijelo stablo. Ona se sušenjem lišća na neki način zaštitila da ne dehidrira – objasnila je Hršak.
Dodala je kako vidljivo sušenje lišća ne znači nužno da je cijelo stablo propalo, već može biti riječ o reakciji kojom se biljka prilagođava dugotrajnom nedostatku vode i pokušava sačuvati svoje vitalne dijelove.
“Moramo biti odgovorni prema prirodi”
Ekstremni vremenski uvjeti još su jedan podsjetnik na posljedice klimatskih promjena i važnost odgovornog upravljanja prirodnim resursima, posebice šumama koje imaju važnu ulogu u očuvanju klime i okoliša.
– Priroda nam sa svojim klimatskim promjenama pokazuje koliko je moćna i da trebamo biti odgovorni, paziti što radimo i na koji način upravljamo prirodom, posebno šumama koje imaju veliki utjecaj i na klimu i na okoliš – zaključila je Hršak.
