Danas je u Klanjcu održana 24. Izložba i ocjenjivanje meda Krapinsko – zagorske županije na kojoj je sudjelovalo 90 pčelarki i pčelara s ukupno 121 uzorkom meda. Na ocjenjivanje su bili dostavljeni bagremov med, kestenov, cvjetni, lipov, suncokretov, med od divlje trešnje i medun.
Među uzorcima najviše je bilo uzoraka bagremovog meda, njih 66. Svi izloženi medovi analizirani su u skladu s Pravilnikom o kakvoći meda i drugih pčelinjih proizvoda, te su senzorički ocjenjeni.
Župan Krapinsko – zagorske županije Željko Kolar otvorio je ovogodišnju izložbu meda te je istaknuo problem prevelikog uvoza proizvoda u Hrvatsku za koje imamo dovoljne količine kod domaćih proizvođača.
– Nevjerojatno je da ne možemo procijeniti razmjere onoga što je dobro, ono što je naše i što je dobro i onoga što uvozimo sa strane i kako ne možemo složiti sustav i odrediti prioritete da zaštitimo svoje. Uz sve mehanizme koje imamo u rukama, na kraju dana, skoro nitko nije zadovoljan s onim što smo napravili – rekao je župan te je istaknuo da je prije svega potrebno upoznati se s procesom proizvodnje proizvoda te s ljudima koji stoje iza njega:
– Morate slušati ljude, doći do ljudi, vidjeti s čim se ljudi bave, vidjeti na koji način se s tim bave, morate vidjeti taj krajnji proizvod koji oni proizvode, je li on kvalitetan ili nije kvalitetan. Ako je kvalitetan, onda im pomognete da stvore maksimalne uvjete, da povećaju tu proizvodnju i da od toga mogu živjeti – konstatirao je Kolar.
Dodao je kako ostale države drže do svojih domaćih proizvođača i cijene ih te da se hrvatskim proizvođačima teško probiti na strana tržišta upravo iz tog razloga.
– Svaka država koja drži do sebe čuva svoje proizvođače. Kad razgovarate s obrtnicima, poduzetnicima, gospodarstvenicima, ne možete ući na druga tržišta. Kvalitetni smo, imamo kvalitetan proizvod, ali moramo biti ne znam koliko bolji od njih da bi ušli na njihovo tržište – rekao je župan.
Također, istaknuo je da je potrebno podupirati domaće pčelare i osigurati dodatne poticaje za njih kako bi nastavili sa svojom proizvodnjom i svoj zanat prenijeli na buduće generacije.
– Postoji prostor za povećanje proizvodnje, ali i za dodatne poticaje da se podrži upravo one koji to znaju raditi, a onda da dobijemo i mlađe proizvođače – izjavio je Kolar te uputio zahvalu svim proizvođačima koji su prijavili svoje uzorke na izložbu:
– Zahvaljujem na onome što radite, zahvaljujem vam na kvaliteti koju imate. Bagremov med je postao brend Krapinsko – zagorske županije i ta zaštita nije bez razloga – naveo je te posebno zamolio sve koji se bave proizvodnjom meda da se certificiraju:
– Molim vas da se certificirate. Imamo pet certificiranih pčelara, a nema nikakvih razloga da ih nemamo barem desetak ili petnaestak. Mi ćemo pokriti sve troškove certifikacije – naveo je župan te na kraju svog obraćanja čestitao nagrađenima i svima koji sudjeluju u organizaciji ove već tradicionalne izložbe.
Predsjednik Saveza pčelarskih udruga KZŽ Božidar Ladišić osvrnuo se na zabrinjavajući pad broja pčelara i košnica.
– Ova izložba pokazala je vrhunac naše sezone gdje su prikazani kvalitetni medovi. Moram priznati da nas je nažalost sve manje. Prošle godine nas je bilo 600, a već ove godine 520. Smanjuje se broj košnica i to je realnost našeg sektora. Jedino pozitivno je da nas Pčelarski savez i Županija podupiru na sve moguće načine i sa svim potporama – konstatirao je Ladišić.
Gradonačelnik Grada Klanjca Zlatko Brlek se govoreći o trudu koji je potreban za proizvodnju svake teglice meda osvrnuo i na pad pčelara čemu su uzrok velike klimatske promjene.
– Svaka teglica meda krije iza sebe puno truda i puno žrtve kroz godinu da bi se na kraju vidio ovaj rezultat. Prije 10 godina također je bila izložba meda u Klanjcu. Tada je bilo 47 uzoraka od 37 pčelara. Danas je gotovo tri puta više uzoraka. Nažalost pčela i košnica je sve manje, a ja mislim da je to prije svega rezultat velikih klimatskih promjena na našem području. Svaka košnica je vrlo bitna jer pčele održavaju ekosustav – naveo je gradonačelnik te čestitao svima koji su izložili svoj med, a posebno onima čiji med je danas bio nagrađen.
Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet istaknuo je sve veći problem nepotrebnog uvoza meda upitne kvalitete koji se distribuira diljem zemlje.
– Problem je nepotreban uvoz meda, ne sumnjive kvalitete nego patvorine, na našem tržištu je u velikom postotku i u turističkom dijelu Hrvatske, ali i po našim trgovačkim lancima. Prema podatcima Državnog inspektorata, u 2024. godini 1/4 meda je bila nekvalitetna. U 2025. 1/3 meda nije odgovarala standardima kvalitete. Što nas čeka u 2026 – polovina meda nesukladne kvalitete, a nitko ništa ne poduzima. I na razini države i na razini Europske unije, potrebno je zaštititi prvo pčelu koja je ključ cijelog sustava oprašivanja i proizvodnje hrane, a onda i pčelare pa njihove obitelji – izjavio je Kocet.
Osvrnuo se zatim na potpore koje Hrvatski pčelarski savez osigurava svojim pčelarima:
– Hrvatski pčelarski savez pomaže pčelarima na razini potpora preko Ministarstva koliko može. U ovom razdoblju smo završili program sektorskih intervencija za 2026. godinu koje su trenutno u isplati i mi pčelari se ponosimo da smo potrošili sav novac u vrijednosti 3,8 milijuna eura za razliku od drugih sektora koji to nisu učinili – rekao je Kocet.
Dodao je zatim kako su se višegodišnji pregovori s Vladom isplatili te da su osigurali novac Savezu za nabavku pčelarskih polovnih vozila.
– Uspjeli smo u financijskim instrumentima koje je Vlada promovirala u posljednje vrijeme osigurati i novac za nabavku pčelarskih polovnih vozila. Tri godine im je trebalo da shvate da je to jedna dobra priča za naše seleće pčelare, jer seleći pčelari imaju još nekakvu perspektivu. U ovim okolišnim prilikama teško je danas izvrcati med – konstatirao je predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza.
Zastupnik Europskog parlamenta i član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Marko Vešligaj osvrnuo se na brojčane podatke o proizvodnji i uvozu meda.
– Europska unija proizvodi oko 286.000 tona meda i to je 60 posto potreba koje trebamo na području Europske unije. Uvozimo 40 posto i od tih 40 posto čak u 64 posto proizvoda koji su uvezeni su utvrđene određene nepravilnosti. Prvo je potrebna kontrola, a onda još jedna puno jača zaštita domaćih potrošača. Trebamo jasne politike i jasne mjere za sve koji se bave proizvodnjom u vidu potpora – konstatirao je Vešligaj te istaknuo kako proizvođači mogu očekivati povećanje potpora:
– Bit će puno veća kompetencija nacionalnih vlada, odnosno država i stvarno očekujem da povećamo ova sredstva koja su predviđena za pčelarstvo unutar te poljoprivredne omotnice da imamo konkretne mjere, da imamo financijska sredstva, jer ovo je definitivno uspješna priča – izjavio je Vešligaj.
Nadalje, istaknuo je aktivnosti koje trenutno provodi u Europskom parlamentu s ciljem stvaranja stabilnijeg okvira za proizvođače.
– Radim na izvješću koje se odnosi na položaj poljoprivrednika. Važno je da tamo istaknemo da poljoprivrednici u Europskoj uniji trebaju poštene tržišne uvjete, financijska sredstva i puno jaču promociju na domaćim tržištima – rekao je te je na kraju svog obraćanja istaknuo da je svjestan izazova s kojima se proizvođači susreću i tim povodom im uputio riječi podrške.
Profesor Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Dragan Bubalo predstavio je rezultate ocjenjivanja te zastupljenost različitih vrsta meda na ovogodišnjoj izložbi.
– Imali smo 121 uzorak meda. Očekivano, više od polovice uzoraka je bagremov med. Slijedili su uzorci cvjetnog, zastupljen je bio i med kestena s 15 uzoraka. Bilo je po tri uzorka lipova meda i tri uzorka suncokretova meda koji nisu ubrani s područja županije. Dva uzorka meduna i jedan uzorak meda od divlje trešnje – pojasnio je te dodao:
– Ocjenjivanje je bilo provedeno 14. srpnja u Krapini gdje je senzorski panel bio sastavljen od 10 ocjenjivača koji su bili podijeljeni u dvije skupine i oni su svojom stručnošću objektivno ocijenili pristigle uzorke. Nešto je teže bilo u skupini koja je ocjenjivala uzorke bagremovoga meda jer tu uvijek odlučuju nijanse – zaključio je Bubalo.
Na kraju izložbe proglašen je i šampion 24. Izložbe i ocjenjivanja meda Krapinsko – zagorske županije, Josip Krog iz Štuparja sa svojim bagremovim medom. Dodijeljeni su mu plaketa, pehar te novčana nagrada Krapinsko – zagorske županije u iznosu od 500 eura. Tim je povodom istaknuo kako ova nagrada nije samo njegova zasluga, već rezultat truda cijele obitelji, na koju je iznimno ponosan.
– Pčelarstvom se bavim već 35 godina i biti proglašen najboljim s našim zagorskim bagremovim medom najbolja je nagrada za sav taj dugogodišnji trud. Ova nagrada ne pripada samo meni već i mojoj obitelji koja je moj najveći oslonac. Hvala supruzi Marini s kojom pčelarim sa 160 zajednica. Naša kći Martina je danas proglašena najboljom pčelarkom koja sama s puno ljubavi brine o svojih 60 zajednica – izjavio je Krog te zahvalio svima na podršci koju mu pružaju.
Drugo mjesto osvojila je Martina Krog iz Štuparja, a treće mjesto Darko Milinković iz Konjščine.
