Prosječna mirovina s godišnjim dodatkom iznosi oko 780 eura, a umirovljenici bi i ove godine trebali dobiti šest eura za svaku godinu mirovinskog staža. To znači da bi oni s 40 godina staža u prosincu trebali dobiti dodatnih 240 eura, prenosi Danica.
U rebalansu državnog proračuna za ovu je godinu predviđen isti iznos godišnjeg dodatka za umirovljenike kao i prošle godine. Ministar rada i mirovinskog sustava Alen Ružić najavio je da će odluka o točnoj visini dodatka biti donesena u zakonskom roku, najkasnije do 31. listopada, a isplata se očekuje u prosincu.
Umirovljenici traže veći dodatak
Prošle je godine prvi put isplaćen godišnji dodatak za umirovljenike, koji je prema podacima Vlade prosječno iznosio 177 eura. Za njegovu je isplatu iz državnog proračuna izdvojeno oko 218 milijuna eura.
Ipak, predstavnici umirovljenika smatraju da bi dodatak trebao biti veći. Predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske Višnja Fortuna zalaže se za najmanje 10 eura po godini staža, dok predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Višnja Stanišić traži najmanje 12 eura.
Obje upozoravaju na rast troškova života i teško financijsko stanje velikog dijela umirovljenika, kojima postojeći iznosi često nisu dovoljni za pokrivanje osnovnih životnih potreba.
Plenković najavio mirovine od 800 eura
Premijer Andrej Plenković prošlog je tjedna istaknuo da prosječna mirovina, zajedno s godišnjim dodatkom, iznosi oko 780 eura mjesečno. Najavio je i da bi do sredine 2028. godine prosječna mirovina trebala dosegnuti 800 eura.
Prema njegovim riječima, najniža mirovina povećana je za 141 posto te sada iznosi 502 eura.
– U deset godina ove Vlade prosječna mirovina povećana je za gotovo 114 posto – naglasio je Plenković.
Najavio je i ukidanje poreza na dohodak na mirovine od 2027. godine, čime bi više od 500.000 umirovljenika trebalo ostvariti veće mirovine.
Gradovi i općine ostaju bez dijela prihoda
Ukidanje poreza na mirovine, međutim, utjecat će i na prihode jedinica lokalne i regionalne samouprave. Budući da prihod od poreza na dohodak pripada gradovima, općinama i županijama, smanjenje porezne osnovice znači i manje prihode za njihove proračune.
Dok će umirovljenici od najavljene promjene imati izravnu korist, lokalne jedinice mogle bi ostati bez dijela sredstava kojima financiraju javne usluge, komunalne projekte i druge potrebe stanovnika.
Zbog toga se uz najave povećanja mirovina otvara i pitanje načina na koji će gradovi, općine i županije nadoknaditi eventualni gubitak prihoda.
