U Poduzetničkom centru Krapinsko – zagorske županije u Krapini u tijeku je drugo izdanje konferencije “Green Transition 2025 – 2030“. Konferencija nastoji rasvijetliti i pomoći hrvatskim poduzetnicima pri prelasku na održivo poslovanje i prilagodbu zelenoj tranziciji, a o tim i srodnim temama u Krapini raspravljaju brojni stručnjaci.
“Green Transition 2025 – 2030“ je usmjerena na predstavljanje aktualnih trendova, rješenja i primjera iz prakse koji mogu pomoći gospodarstvu u prilagodbi zahtjevima zelene tranzicije. U fokusu su održivo gospodarenje otpadom, energetske zajednice, digitalizacija energetskog sustava te primjena suvremene IT infrastrukture i pametnih sustava u održivoj transformaciji.
Sada je pravo vrijeme za zelenu tranziciju
Uvodna obraćanja okupljenima otvorio je zamjenik direktorice Poduzetničkog centra Krapinsko – zagorske županije Denis Ranogajec, koji je ovom prilikom istaknuo da je sada pravo vrijeme da se razgovara o zelenoj tranziciji.
– Vremena su nikad izazovnija, pa time i nikada bolja da razmišljamo o održivosti i otpornosti. Zagorje je uvijek bilo izuzetno otporno što se vidi po nedaćama koje su nas snašle posljednjih godina – od COVID-a, do rata u Ukrajini. Sve te situacije su pokazale da su zagorski poduzetnici izuzetno otporni – istaknuo je Ranogajec.
Dodao je da se sada nalazimo pred krajem višegodišnjeg financijskog okvira koji traje još 2027. godinu, te je krenulo planiranje novog.
– Moramo biti pametni i dobro razmislili u što ćemo ulagati i na koji način. Ako zelenu tranziciju promatramo iz aspekta poduzetništva, krenuli smo s industrijskom tranzicijom, mnogo je poduzetnika s područja Krapinsko – zagorske županije i ostatka Hrvatske ušlo u regionalne lance vrijednosti, a sada je vrijeme da razmislimo kako te lance ojačati. Također, važno je da na administrativnoj i operativnoj razini ministarstva što više potiču industrijsku tranziciju, a time i zelenu tranziciju. Svijet i situacije koje se događaju nas uče da što smo otporniji i što smo više neovisni, to će nam biti lakše raditi u svim uvjetima – poručio je Ranogajec.
Predsjednik Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Krapina Anđelko Švaljek, također je pozdravio održavanje konferencije.
– Zelena tranzicija često stvara prilike, što je apsolutno točno, ali vidimo da donosi i određene poteškoće. Upravo zato u ovom trenutku moramo razgovarati o realnim, praktičnim i životnim situacijama. Sve što se događa oko nas, po mom je mišljenju, posljedica sustava koji smo sami kreirali, a koji je postao poput ‘čudnovatog kljunaša’. Na konferencijama ovakvog tipa posljednjih sam 20-ak godina mnogo puta isticao da sustav gospodarenja otpadom mora biti realan i zaokružen. Međutim, zanemarivali smo odlaganje otpada, ali i spaljivanje, odnosno energetsku oporabu. Kada sam o tome govorio, nailazio sam na otpor. Danas, međutim, o tim temama razgovaramo kao o stvarnosti s kojom se moramo suočiti. Potrebna su nam postrojenja za energetsku oporabu otpada koja mogu donijeti korist svima – istaknuo je Švaljek.
Dodao je da dio materijala nećemo moći zbrinuti ni na jedan drugi način, nego ćemo ga morati odložiti…
– To se mora činiti na tehnički i tehnološki kvalitetan način, uz zaštitu okoliša od otpadnih voda, primjenu sustava drenaže te odgovarajućih sustava otplinjavanja tih postrojenja. To su konkretne teme o kojima trebamo razgovarati. Cirkularna ekonomija danas je u krizi jer u njezino središte nismo dovoljno stavili industriju, a upravo je industrija ta koja reciklira – pojašnjava Švaljek.
S konferencije je potom uputio važnu poruku:
– S ovog mjesta, iz Zagorja i Krapine, s punim pravom možemo reći da za dobar dio kategorija otpada nudimo rješenja. Primjerice, svi oni koje zanima kako riješiti pitanje stakla mogu doći u ‘Vetropack Stražu’, gdje će dobiti odgovore i konkretna rješenja – od tehničkih i tehnoloških do ekonomskih, koja su održiva i korisna za sve. Slično vrijedi i za tvrtke koje se bave plastikom i tekstilom – poručio je Švaljek.
Uspjeli smo održati industriju
Posebno je istaknuo da je Zagorje uspjelo zadržati industriju na svojem području, koja je ovdje oduvijek bila iznimno važna.
– Industrija je u našem interesu, ali istodobno može biti od velike pomoći i svima drugima koji traže rješenja za izazove gospodarenja otpadom. Nadam se, a zapravo sam i uvjeren, da će ova konferencija ponuditi barem neke odgovore, umjesto da samo otvara nova pitanja i dodatno komplicira situaciju. Stvari mogu biti vrlo jednostavne, a dobra rješenja često su upravo takva – jednostavna. Ovdje razgovaramo o ozbiljnim temama, a imamo i ljude i tvrtke koji mogu pridonijeti rješavanju ovih problema – poručio je Švaljek.
Ispred Grada Krapine, konferenciju je posjetio zamjenik gradonačelnika Ivica Hršak, koji je istaknuo da mu je posebno drago što je Krapina ponovo domaćin događaja.
– Krapina je grad duge povijesti i bogate kulturne baštine, što je s jedne strane velika prednost. Međutim, primjećujemo i promjene u navikama naših građana. Nekada je bilo prestižno imati poslovni prostor u središtu grada, dok se danas, zbog pojave trgovačkih centara, sve većih trgovina i problema s parkirališnim mjestima, suočavamo s odlaskom gospodarskih aktivnosti iz centra prema južnom dijelu grada. Smatram da nam upravo ova konferencija i zelena tranzicija mogu ponuditi odgovore na pitanje kako osigurati daljnji razvoj grada, a istodobno spriječiti da nam središte ostane prazno – istaknuo je Hršak.
Također, dodao je kako se nada da se kroz europske i nacionalne fondove mogu osigurati sredstva za energetsku obnovu zgrada i njihovo stavljanje u nove funkcije.
– Želimo graditi nove šetnice i biciklističke staze kako bismo rubne dijelove grada što bolje povezali s njegovim središtem. U tome vidim priliku i vjerujem da zajedničkim naporima možemo uspjeti. Naravno, Grad pritom ima važnu ulogu. Mora koordinirati aktivnosti, razgovarati s građanima i gospodarstvenicima te stvoriti preduvjete kako bi se dobre ideje mogle realizirati. Smatram da svi zajedno možemo ostvariti taj cilj, barem kada je riječ o razvoju grada i njegovih potencijala – poručio je Hršak.
Pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu Krapinsko – zagorske županije Sanja Mihovilić, pozdravila je konferenciju ispred župana Željka Kolara.
– O energiji trebamo brinuti, trebamo biti učinkovitiji i znati pravilno baratati prirodnim resursima, s obzirom na to da je energija danas sve skuplja. Moramo biti učinkoviti, digitalizirani i u konačnici priuštivi. Ovo danas više nije nešto što će se dogoditi, već je postalo dio svakodnevice – istaknula je pročelnica.
Dodala je da je Hrvatsko zagorje pravi primjer lijepog spoja prirode i industrije na koju su svi žitelji ovog kraja vrlo ponosni.
– Naši gospodarstvenici su nosioci razvoja naše županije, pogotovo prerađivačka industrija. Zahvaljujući njima imamo veće prihode i onda taj novac možemo pametno ulagati kako bi naši građani bili što zadovoljniji. Ova konferencija je idealna prilika da vidimo na kojim poljima možemo određene stavke dodatno unaprijediti – kazala je Mihovilić.
“Ekocid kao teško kazneno djelo”
Nakon pozdravnih govora, uslijedilo je uvodno izlaganje na temu “Ekocid kao teško kazneno djelo“, koje je održala Marija Pujo Tadić, specijalna savjetnica za klimatsku akciju i predsjednica IICA-e. Istaknula je kako se posljedice uništavanja okoliša protežu daleko u budućnost te da ih osjećaju i mlađe generacije. Upravo zato smatra da je važno osigurati da takva kaznena djela ne zastarijevaju.
– Znate zašto ne zastarijeva? Zato što se posljedice takvih kaznenih djela protežu daleko u budućnost. I onda naše mlade generacije, kao što i vidite sada, osjećaju posljedice takvih kaznenih djela. Zato je iznimno bitno da ta djela ne zastarijevaju – smatra Pujo Tadić.
Govoreći o hrvatskom pristupu kažnjavanju teškog uništavanja okoliša, naglasila je da je Hrvatska napravila važan korak koji može poslužiti kao primjer i drugim državama u nastojanjima da se ekocid prepozna kao međunarodni zločin.
– Dakle, krenulo se od jedne priče prije 50 godina, a mi smo sada u vrlo kratkom periodu to pravno pitanje formulirali u jedno kazneno djelo i integrirali u naš Kazneni zakon. I zato su i kolege na međunarodnoj razini izrazito zahvalni i ponosni na Hrvatsku – naglasila je Pujo Tadić.
Osvrnula se i na važnost provedbe zakona, istaknuvši da donošenje propisa samo po sebi nije dovoljno. Tek se njihovom dosljednom primjenom mogu postići konkretni rezultati i osigurati odgovornost za djela kojima se ugrožavaju priroda i ljudski životi.
– Naravno da je važno i ono između, da dobro napravimo propise, da se dobro pripremimo, ali u konačnici provedba je ta koja pokazuje rezultat cijelog našeg rada – zaključila je.
S obzirom na to da je jedna od središnjih tema današnje konferencije otpad, odnosno pitanje kako izazove pretvoriti u prilike, na panelu “Otpad kao izazov i prilika“ govorili su Josip Pavlović, Marko List, Lana Krišto, Ajna Mujević, Ana-Marija Špicnagel i Željko Odak. Kako je istaknuto, na razini RH, ako se gleda referentna količina veća od 5 metara kubnih, ima 35.000 divljih deponija, što je vrlo zabrinjavajući podatak.
Ostatak programa
Nakon pauze slijede dva razgovora “1 na 1“. Ivan Zoković Cole, stručnjak za projekte energetskih zajednica, govorit će o tome kako energetske zajednice funkcioniraju u praksi, dok će Ana Lovrinović, COO Centra Zlata, otvoriti pitanje utjecaja rasta cijena plemenitih metala na energetsku tranziciju.
O pametnoj decentralizaciji energetskog sustava i tome kako digitalizacija može rasteretiti mrežu i ubrzati zelenu tranziciju govorit će dr. sc. Dinko Đurđević, direktor tvrtke ‘Green Sustainable Solutions’. Program će potom zaključiti panel “Uloga suvremene IT infrastrukture i pametnih sustava u održivoj transformaciji“.
Konferencija završava domjenkom i networkingom, uz priliku za povezivanje sudionika, razmjenu iskustava i otvaranje novih poslovnih suradnji.
