Na osmoj sjednici Gradskog vijeća održanoj u srijedu u čakovečkoj Gradskoj vijećnici razmatrani su financijsko poslovanje Grada u prvoj polovici 2026. godine, Izvješće o radu gradonačelnice za isto razdoblje, prostorno planiranje, sufinanciranje sunčanih elektrana kao i izmjene odluke o komunalnoj naknadi te odluke povezane s provedbom razvojnih projekata i unaprjeđenjem rada gradske uprave.
Na konferenciji za novinare održanoj uoči same sjednice gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini predstavila je najvažnije prijedloge, naglasivši nastavak investicijskog ciklusa i potrebu pravednije raspodjele komunalne naknade. Predstavljajući polugodišnje izvješće o izvršenju proračuna istaknula je rast ukupnih prihoda te najavila intenziviranje investicijskih aktivnosti, za koje su osigurana i značajna sredstva iz europskih fondova. U prvih šest mjeseci 2026. godine ukupni prihodi Grada ostvareni su u iznosu od 28,43 milijuna eura, odnosno 30,49 posto godišnjeg plana, dok su rashodi iznosili 29,39 milijuna eura, što predstavlja 29,60 posto planiranih godišnjih rashoda.
– Posebno je važno istaknuti da su ukupni prihodi u odnosu na isto razdoblje prethodne godine veći za 26,42 posto. Najznačajniji rast ostvaren je kod poreznih prihoda, koji iznose 13,82 milijuna eura i veći su za 40,58 posto u odnosu na prvo polugodište 2025. godine. Prihod od poreza na dohodak ostvaren je u iznosu od 13,24 milijuna eura, što je 42,28 posto više nego godinu ranije, unatoč povratima poreza građanima – istaknula je gradonačelnica.
Govoreći o financijskom rezultatu, pojasnila je kako je u računu prihoda i rashoda ostvaren manjak od približno 960.000 eura, dok manjak nakon uračunavanja izdataka za otplatu glavnice postojećih kredita iznosi oko 1,38 milijuna eura. Ukupni manjak na dan 30. lipnja iznosio je približno 5,46 milijuna eura, pri čemu značajan dio proizlazi iz prenesenog manjka iz prethodne godine. Gradonačelnica je naglasila kako dio iskazanog manjka proizlazi i iz vremenske neusklađenosti evidentiranja prihoda i rashoda. Pojedini se rashodi, primjerice plaće zaposlenih u gradskim javnim ustanovama, evidentiraju tijekom lipnja, dok odgovarajući prihodi na račun Grada pristižu u srpnju. Za plaće u tim ustanovama mjesečno se izdvaja oko 2,2 milijuna eura.
Kapitalni rashodi u prvom su polugodištu iznosili oko 4,6 milijuna eura, odnosno približno deset posto planiranog iznosa. Takva je dinamika povezana s početkom većeg investicijskog ciklusa, čija je provedba intenzivirana tijekom ljeta.
– Riječ je o više od 40 milijuna eura, koji obuhvaća dogradnju osnovnih škola, početak izgradnje Područne škole Sjever, izgradnju dječjeg vrtića u Totovcu te projekte povezane s ITU mehanizmom. Vjerujem da će se sve investicije provoditi prema planiranoj dinamici i da ćemo uspješno iskoristiti sredstva osigurana iz europskih fondova – rekla je Cividini. Pritom je naglasila kako Grad redovito podmiruje obveze prema dobavljačima i izvođačima radova, dok se sredstva iz europskih izvora nadoknađuju nakon podnošenja zahtjeva za nadoknadu sredstava i opravdavanja nastalih troškova.
Jedna od važnijih točaka sjednice odnosila se na izmjene odluka o komunalnom bodu i komunalnoj naknadi. Grad Čakovec komunalni bod nije mijenjao od 2018. godine, a predloženim izmjenama njegova se vrijednost povećava s 0,68 na 0,90. Gradonačelnica je istaknula kako će Čakovec i nakon povećanja ostati među gradovima s nižom vrijednošću komunalnog boda u okruženju. Izmjenama se ne mijenja postojeća podjela na tri zone. Za prvu zonu, koja obuhvaća Čakovec, koeficijent ostaje 1,00. Za drugu zonu, koja uključuje Ivanovec, Mačkovec, Mihovljan, Novo Selo Rok i Savsku Ves, zadržava se koeficijent 0,80, dok za treću zonu, koju čine Krištanovec, Kuršanec, Novo Selo na Dravi, Slemenice, Šandorovec, Štrukovec, Totovec i Žiškovec, ostaje koeficijent 0,60.
Najvažnija promjena odnosi se na detaljniju podjelu poslovnih prostora prema vrsti djelatnosti. Dosadašnja odluka sadržavala je jedinstveni koeficijent namjene za širu skupinu poslovnih i proizvodnih prostora, dok se novim prijedlogom uvode preciznije kategorije, čime se nastoji postići pravednija raspodjela obveza. Za većinu proizvodnih prostora koeficijent namjene povećava se s 1,90 na 2,50. Iznimka su tekstilna, kožarska i obućarska industrija, proizvodnja bicikala i invalidskih kolica, farme te poljoprivredne gospodarske zgrade, za koje se koeficijent povećava s 1,90 na 2,00, odnosno za približno pet posto. Za prostore neproizvodnih djelatnosti predlaže se povećanje koeficijenta s 3,40 na 4,40. Za banke i financijske djelatnosti uvodi se zasebna kategorija s koeficijentom 5,60, dok se za prostore namijenjene kockanju i klađenju koeficijent povećava s 4,60 na 7,00, što predstavlja rast od približno 52 posto.
Istodobno se predviđa rasterećenje pojedinih djelatnosti od posebnog društvenog značaja. Za sportske dvorane, dječje vrtiće, škole i visoka učilišta koja nisu u javnom vlasništvu predlaže se koeficijent 2,20 umjesto dosadašnjih 3,40, što je smanjenje od približno 35 posto. Trgovci, ugostitelji i uslužni obrtnici koji posluju unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline imali bi koeficijent 1,50 umjesto dosadašnjih 3,40, odnosno približno 55 posto niži koeficijent.
– Osnovna promjena nije samo u povećanju pojedinih koeficijenata, nego u detaljnijoj podjeli postojećih kategorija poslovnih prostora prema vrsti djelatnosti. Za dio obveznika to znači veće, a za dio manje koeficijente. Smatram da je riječ o pravednijoj raspodjeli i obračunu komunalne naknade – istaknula je gradonačelnica.
Novim prijedlogom uređuje se i obračun komunalne naknade za građevinsko zemljište koje služi obavljanju poslovne djelatnosti. Predlaže se koeficijent od deset posto koeficijenta namjene određenog za odgovarajući poslovni prostor, umjesto dosadašnjih osam posto, u skladu sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu. Predviđena su i oslobođenja od plaćanja komunalne naknade za nekretnine koje koriste javne odgojno-obrazovne, kulturne i zdravstvene ustanove, javne socijalne ustanove za prostore u kojima se pružaju socijalne usluge, osigurava smještaj ili organizirano stanovanje, vatrogasne službe i vjerske zajednice. Oslobođenje se odnosi i na spomen-obilježja, masovne grobnice te nekretnine od posebnog značaja za Grad Čakovec čije se održavanje financira iz gradskog proračuna. Kao i dosad, od komunalne naknade trebali bi biti oslobođeni građani stariji od 65 godina, osobe s najmanje 80 posto tjelesnog oštećenja te korisnici inkluzivnog dodatka prve, druge i treće razine. Gradonačelnica je naglasila kako su komunalna naknada i komunalni bod namjenski prihodi koji se koriste za održavanje komunalne infrastrukture.
Vijećnici su razmatrali i transformaciju Prostornog plana Grada Čakovca iz analognog u digitalni oblik. Riječ je o tehničkom postupku kojim se postojeći prostorni plan prenosi u digitalni format, a za njegovu su provedbu osigurana sredstva iz europskih fondova. Na dnevnom redu našao se i Urbanistički plan uređenja Mačkovca, koji je prethodno prošao dvije javne rasprave. Planom se utvrđuju uvjeti provedbe zahvata u prostoru unutar njegova obuhvata, uz usklađenost s Prostornim planom uređenja Grada Čakovca. Njegovim donošenjem stvaraju se pravne pretpostavke za izdavanje akata za gradnju i uređenje prostora ugostiteljsko-turističke te sportsko-rekreacijske namjene unutar šume Balogovec. Vijećnici su razmatrali i prijedlog Odluke o donošenju III. izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja Područja oko Policijske uprave međimurske u Čakovcu.
Među razvojnim i energetskim mjerama razmatran je i poziv za sufinanciranje izgradnje sunčanih elektrana. Program se provodi od 2022. godine, a zbog interesa i potreba građana sredstva za tu namjenu postupno se povećavaju. U proračunu za 2026. godinu za sufinanciranje sunčanih elektrana osigurano je 86.000 eura, pri čemu pojedini prijavitelj može ostvariti potporu u iznosu do 2000 eura. Važno je istaknuti da postojeće izdvajanje ne isključuje mogućnost financiranja dodatnih prijava, ovisno o raspoloživim sredstvima i uvjetima programa. Time Grad nastavlja poticati korištenje obnovljivih izvora energije i ulaganja u energetsku učinkovitost kućanstava.
Na sjednici su razmatrani i pravilnici o upisima i mjerilima upisa djece u oba gradska dječja vrtića. Riječ je o dokumentima koje su donijela upravna vijeća vrtića, a za njihovu je primjenu potrebno i razmatranje na Gradskom vijeću. Ono što je bitno za napomenuti roditeljima koji još uvijek imaju djecu koja čekaju upise, da u gradskim vrtićima nakon drugog kruga upisa ima slobodnih mjesta, i to tri slobodna mjesta u jasličkim skupinama i 34 mjesta u vrtićkim programima.
Jedan od dokumenata o kojem se glasalo na sjednici je i Odluka o donošenju plana o upravljanju destinacijom. To je zakonska obveza, a plan se donosi za cijelo Međimurje, donosi ga sedam turističkih zajednica a riječ je o strateškom dokumentu koji služi kao okvir za usmjeravanje razvoja turizma u skladu s načelima održivosti, potrebama lokalne zajednice i zaštite okoliša.
