Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana obilježava deset godina primjene rajskog plina (dušikovog oksidula) za ublažavanje porođajne boli. Uvođenjem ove metode napravljen je važan iskorak u humanizaciji poroda, a posebnost zabočkog rodilišta je individualizirani pristup rodiljama, mogućnost izbora i nastojanje da porod ostane što ljepše iskustvo za majku i dijete.
Rajski plin, koji se primjenjuje za ublažavanje porođajne boli, već deset godina dio je skrbi za rodilje u zabočkoj bolnici. Tijekom tog razdoblja bolnica je razvijala pristup u kojem su u središtu sigurnost, potrebe i želje svake žene, a zadovoljstvo rodilja potvrda je važnosti takve skrbi.
Cilj je da porod ostane lijepo iskustvo
Prim. izv. prof. dr. sc. Rajko Fureš istaknuo je ponos zbog desetljeća primjene ove metode, kojom je zabočka bolnica među prvima u Hrvatskoj ponudila dodatnu mogućnost ublažavanja porođajne boli.
– Ponosni smo što slavimo desetu godišnjicu. Kroz prethodne godine vidjeli smo puno zadovoljnih rodilja koje su lakše prošle porod i kojima je ostalo lijepo iskustvo. Nadamo se da smo ovim angažmanom napravili iskorak na korist naših pacijentica, trudnica i rodilja – kazao je Fureš.

Dodao je kako je bit humanizacije poroda omogućiti ženama što ugodnije iskustvo i pružiti im odgovarajuću pomoć u ublažavanju boli.
– Žena ne bi smjela trpjeti bol ako joj možemo maksimalno pomoći. Želimo da iskustvo trudnoće, poroda i boravka u rodilištu bude nešto čega će se majke rado sjećati i na što ćemo svi biti ponosni – poručio je.
Zabočko rodilište pritom privlači rodilje iz različitih dijelova Hrvatske, ali i iz inozemstva. Fureš je kao primjer naveo rodilju iz Trogira koja je nedavno došla u Zabok.
Posebno je istaknuo i ulogu prim. mr. sc. Jadranke Šanjug, koju je opisao kao jednu od najzaslužnijih za uvođenje metode i njezin daljnji razvoj.
Sigurnost, poštovanje i mogućnost izbora
O pristupu rodiljama govorila je i prim. mr. sc. Jadranka Šanjug, voditeljica rađaonice i babinjača, naglasivši da je tijekom proteklih deset godina cilj bio stvoriti okruženje u kojem će se žene osjećati sigurno, zaštićeno i poštovano.
– Naše rodilište preferira vaginalne porode bez intervencija kada za to postoje uvjeti, a ova metoda ublažavanja boli posebno je prikladna za žene koje ne žele veće medicinske intervencije. Uvijek nam je važno da situacija to dopušta, ali ženama želimo omogućiti izbor – istaknula je Šanjug.

Dodala je kako manji broj poroda u odnosu na veće bolnice omogućuje individualniji pristup, odnosno skrb u kojoj primalje mogu posvetiti više vremena svakoj rodilji.
Takav način rada podrazumijeva praćenje potreba svake žene i prilagodbu skrbi njezinim željama, uz poštovanje medicinskih indikacija i sigurnosti majke i djeteta.
Više od tisuću poroda i naglasak na bliskosti majke i djeteta
Dr. med. Andreja Filija podsjetila je da je zabočka bolnica među pionirima primjene ove metode te istaknula kako je kvalitetan i individualiziran pristup jedan od čimbenika koji pridonose prepoznatljivosti rodilišta.
Bolnica je ranijih godina zabilježila i rekordnih 1057 poroda, čime je premašena dugo željena granica od tisuću poroda.
– Sigurno su mjere ublažavanja porođajne boli pridonijele tome da nam dolaze rodilje iz različitih krajeva. Nama je posebno važno što otprilike četvrtina rodilja dolazi iz naše županije – rekla je Filija.

Pritom je pohvalila cijeli ginekološki tim, liječnike, primalje i medicinske sestre, istaknuvši njihov kvalitetan rad, edukaciju i spremnost da se prilagode potrebama pacijentica.
U zabočkom rodilištu primjenjuje se i rooming-in sustav, u kojem su majka i dijete zajedno nakon poroda. Važan dio skrbi čine rani kontakt koža na kožu, bliskost majke i novorođenčeta te mogućnost prisutnosti osobe koju rodilja odabere za pratnju tijekom poroda.
– Individualizirani pristup ženama i dobar protokol rada omogućuju nam da majke i djeca budu što zadovoljniji te da se osjećaju ugodno i sigurno u našem rodilištu. Na tome ćemo nastaviti raditi i dalje – poručila je Filija.
Deset godina primjene rajskog plina tako je u zabočkoj bolnici prilika za osvrt na dosadašnji rad, ali i potvrda opredijeljenosti za daljnji razvoj skrbi u kojoj su sigurnost, dostojanstvo i potrebe rodilje u središtu poroda.







