Poljoprivrednici kojima divljač uništi usjeve ili nasade ubuduće bi morali dokazati da su pravodobno poduzeli razumne mjere zaštite ako žele ostvariti naknadu štete. Predviđa to prijedlog izmjena Zakona o lovstvu koji je Vlada uputila u drugo saborsko čitanje, a kojemu se protivi Hrvatska poljoprivredna komora (HPK).
Konačni prijedlog izmjena Zakona o lovstvu Vlada je uputila u saborsku proceduru 9. listopada. Iako zakon još nije donesen, pojedine predložene odredbe već su izazvale nezadovoljstvo među poljoprivrednicima.
– Poljoprivrednici će trpjeti štetu, a morat će dokazivati da su je pokušali spriječiti – upozorio je predsjednik HPK-a Željko Mihelić.
Koje mjere zaštite će se tražiti?
Obveza zaštite imovine od divljači postoji i prema važećim propisima, no predloženim izmjenama izričito bi se propisalo da je teret dokazivanja poduzetih mjera na poljoprivredniku koji traži naknadu štete.
Među mogućim mjerama zaštite navode se ograđivanje zemljišta, čuvanje usjeva i istjerivanje divljači, primjena agrotehničkih mjera te korištenje mehaničkih, električnih i kemijskih sredstava. To uključuje i različita plašila te elektroničke detektore.
Ako poljoprivrednik ne poduzme razumne mjere zaštite, ne dopusti lovoovlašteniku provedbu potrebnih mjera ili ukloni već postavljena zaštitna sredstva, prema prijedlogu zakona mogao bi izgubiti pravo na naknadu štete.
Županije bi trebale utvrditi koje su mjere zaštite uobičajene za pojedino područje i vrstu divljači. Te bi mjere morale javno objaviti najkasnije do 31. ožujka za sljedeću lovnu godinu.
Štetu treba prijaviti u roku od sedam dana
Prijedlogom se preciziraju i rokovi za prijavu te procjenu štete. Poljoprivrednik bi štetu lovoovlašteniku morao prijaviti bez odgađanja, a najkasnije sedam dana od njezina uočavanja. Lovoovlaštenik bi na prijavu morao odgovoriti u roku od sedam dana.
Ako se dvije strane ne uspiju dogovoriti o naknadi, poljoprivrednik se može obratiti nadležnom županijskom tijelu, koje osniva povjerenstvo za procjenu šteta od divljači. Povjerenstvo bi na teren trebalo izaći u roku od sedam dana.
U zahtjevu za procjenu, uz opis i opseg nastale štete, trebalo bi navesti i mjere zaštite koje je poljoprivrednik poduzeo. Ako ni nakon procjene ne bude postignut dogovor o naknadi, preostaje mogućnost pokretanja sudskog postupka.
Predviđena je i isplata neplaćenih odšteta
Prijedlog izmjena donosi i novi mehanizam za slučajeve u kojima je šteta već utvrđena, ali naknada nije isplaćena.
Ako lovoovlaštenik u roku od 30 dana ne isplati iznos utvrđen sporazumom ili pravomoćnom sudskom odlukom, oštećenik bi mogao zatražiti isplatu iz sredstava prikupljenih od naknada za pravo lova.
Nadležno tijelo potom bi naplatilo isplaćeni iznos od lovoovlaštenika, a neplaćanje naknade štete predstavljalo bi razlog za pokretanje postupka raskida ugovora o pravu lova.
HPK upozorava na dodatni teret za poljoprivrednike
U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori smatraju da se predloženim rješenjem na poljoprivrednike stavlja nerazmjeran teret. Ističu da oni ne upravljaju lovištima ni brojnošću divljači, a upravo oni izravno snose posljedice uništenih usjeva i nasada te gubitaka u poljoprivrednoj proizvodnji.
Osim promjena u postupku ostvarivanja naknade štete, predlažu se i druge izmjene Zakona o lovstvu. Među njima su produljenje trajanja zakupa lovišta s deset na 20 godina te povećanje minimalne površine privatnog lovišta s 500 na 1000 hektara.
