Hrvatska je 2025. godine ostvarila četvrti najveći rast prihoda od poreza i socijalnih doprinosa među svim članicama Europske unije. Prema najnovijim podacima Eurostata, prihodi su porasli za 9,3 posto u odnosu na godinu prije, znatno više od europskog prosjeka, prenosi Poslovni dnevnik.
Rast veći od hrvatskog zabilježen je samo u Rumunjskoj, gdje je iznosio 10,5 posto, Bugarskoj s 10,4 posto te Malti s 9,4 posto. Hrvatsku slijedi Litva s rastom od 8,4 posto.
Na razini cijele Europske unije prihodi od poreza i socijalnih doprinosa povećani su za 5,5 posto, odnosno za 401 milijardu eura, dosegnuvši ukupno 7.686 milijardi eura.
Važno je pritom naglasiti da rast poreznih prihoda od 9,3 posto ne znači da su porezne stope povećane za toliko. Na ukupne iznose koje država prikupi utječu brojni čimbenici, među kojima su rast plaća i zaposlenosti, osobna potrošnja, gospodarska aktivnost i kretanje cijena.
Najviše porasli prihodi od socijalnih doprinosa
Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su najveći doprinos rastu prihoda u Hrvatskoj dali socijalni doprinosi.
Prihodi od neto socijalnih doprinosa tijekom 2025. godine dosegnuli su 11,36 milijardi eura, što je povećanje od čak 15,4 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Od poreza na proizvodnju i uvoz prikupljeno je 17,82 milijarde eura, odnosno 8,1 posto više nego 2024. godine. Istodobno su prihodi od poreza na dohodak, dobit i imovinu porasli za 7,8 posto, na ukupno 7,29 milijardi eura.
Ukupni prihodi od poreza i socijalnih doprinosa povećani su u svim članicama Europske unije.
Hrvatska druga u EU-u po udjelu neizravnih poreza
Hrvatska se izdvaja i po strukturi poreznih prihoda, odnosno velikom udjelu poreza na proizvodnju i uvoz u odnosu na bruto domaći proizvod.
Oni su u 2025. godini iznosili 19 posto BDP-a, što je drugi najveći udio u Europskoj uniji. Veći je zabilježen jedino u Švedskoj, gdje je iznosio 20,8 posto. Prosjek Europske unije bio je znatno niži i iznosio 12,9 posto BDP-a.
U ovu kategoriju ubrajaju se neizravni porezi poput PDV-a i trošarina, ali i drugi porezi povezani s proizvodnjom i uvozom.
S druge strane, Hrvatska je pri dnu europske ljestvice prema udjelu prihoda od poreza na dohodak, dobit i imovinu. Oni su iznosili 7,8 posto BDP-a, dok je prosjek EU-a bio 13,2 posto.
Manji udio zabilježile su samo Rumunjska, Bugarska i Mađarska.
Podaci tako upućuju na to da se hrvatski porezni sustav u većoj mjeri od europskog prosjeka oslanja na neizravno oporezivanje, dok je udio izravnih poreza znatno manji.
Ukupno porezno opterećenje ipak ispod europskog prosjeka
Unatoč snažnom rastu prihoda i velikom udjelu neizravnih poreza, Hrvatska nije među članicama Europske unije s najvećim ukupnim poreznim opterećenjem.
Prihodi od poreza i socijalnih doprinosa u Hrvatskoj iznosili su oko 38,9 posto BDP-a, dok je prosjek Europske unije dosegnuo 40,7 posto.
Na razini EU-a taj je udio porastao s 40,2 posto u 2024. na 40,7 posto u 2025. godini. U eurozoni povećan je s 40,7 na 41,3 posto.
Najveći udio prihoda od poreza i socijalnih doprinosa u BDP-u imala je Francuska, 46 posto. Slijede Belgija s 44,7 posto, Danska s 44,3 posto i Austrija s 43,9 posto.
Na drugom kraju ljestvice nalazi se Irska s 22,7 posto, a slijede Rumunjska s 29,3 posto, Malta s 30,3 posto i Bugarska s 30,6 posto.
Podaci Eurostata tako pokazuju zanimljivu sliku hrvatskog poreznog sustava: prihodi od poreza i doprinosa rastu brže nego u većini članica EU-a, neizravni porezi imaju izrazito velik udio, ali ukupno porezno opterećenje i dalje je ispod europskog prosjeka.
