Europska središnja banka (ECB) očekuje da će rast plaća u eurozoni blago ubrzati tijekom prvih devet mjeseci 2027. godine. Prema trenutačnim procjenama, ugovorene plaće trebale bi u prvoj polovici iduće godine porasti za 2,8 posto, dok bi u trećem tromjesečju rast mogao usporiti na 2,4 posto.
Procjena ECB-a temelji se na najnovijim dogovorima o plaćama i pokazatelju koji prati kretanje primanja na temelju važećih kolektivnih ugovora. Za drugu polovicu ove godine očekuje se prosječan rast plaća od 2,7 posto.
Prema glavnim pokazateljima, rast ugovorenih plaća u 2026. godini trebao bi iznositi 2,3 posto, a u prvoj polovici 2027. ubrzati na 2,8 posto.
Iz ECB-a pritom upozoravaju da se procjena temelji na ograničenom uzorku. Relativno niska vrijednost pokazatelja u prvoj polovici 2026. djelomično je posljedica jednokratnih isplata koje su bile isplaćene u drugoj polovici 2024., ali nisu ponovljene sljedeće godine. Taj bi se učinak trebao u potpunosti izgubiti u drugoj polovici 2026.
Rast plaća ne znači nužno i veći životni standard
Iako nominalne plaće rastu, to ne znači automatski da građani imaju i veću kupovnu moć. Naime, stvarni standard ovisi i o kretanju cijena, odnosno inflaciji.
Iz ECB-a navode kako se puni učinci energetskog šoka tek trebaju vidjeti, dok je temeljna inflacija, koja isključuje cijene energije i hrane, zasad uglavnom stabilna. Konkretne posljedice na plaćama zasad nisu zabilježene.
Prema preliminarnim podacima Eurostata, inflacija je u listopadu ubrzala na četiri posto, što upućuje na najsnažniji rast cijena u nešto više od tri godine. Istodobno je temeljna inflacija ostala na 2,2 posto, jednako kao i u prethodnom mjesecu.
Upravo je temeljna inflacija jedan od ključnih pokazatelja koje ECB prati pri donošenju odluka o kamatnim stopama.
Hrvatske plaće rastu brže od produktivnosti
O kretanju plaća u Hrvatskoj nedavno je govorila i direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber u intervjuu za Poslovni dnevnik. Istaknula je kako Hrvatska bilježi najsnažniji rast BDP-a te prosječnih i medijalnih plaća u Europskoj uniji.
Prema njezinim riječima, snažan rast plaća bio je jedan od načina za zaustavljanje iseljavanja i zadržavanje najkompetentnijih radnika.
– Alternative podizanju plaća nema, no problem je što su one rasle snažno, iznad rasta produktivnosti – upozorila je Weber.
Posebno se osvrnula na razliku između plaća u javnom i privatnom sektoru. Smatra kako privatni sektor nije u mogućnosti pratiti tempo povećanja primanja u javnim službama, ističući da je riječ o sve izraženijem problemu konkurentnosti.
– Svjedočimo povijesno najvećoj razlici u prosječnoj plaći između javnog i privatnog sektora. Do sada je ta razlika bila oko 15 posto, a sada je prosječna plaća u javnom sektoru 30 posto veća od one u privatnom – poručila je direktorica HUP-a.
Dodala je kako privatni sektor ne može povećavati plaće za 67 posto u razdoblju od dvije godine, čime je upozorila na sve veći pritisak na poslodavce i održivost rasta primanja.
