Broj filipinskih radnika u Hrvatskoj snažno raste, dok se broj Nepalaca i Indijaca smanjuje. Razlozi su konkurencija drugih europskih zemalja, promjene u zapošljavanju i stroži uvjeti za poslodavce, piše Index.
Hrvatsko tržište rada prolazi kroz zanimljive promjene kada je riječ o zapošljavanju stranih radnika. Filipinci su u prvih devet mjeseci 2026. godine prvi put prestigli Nepalce po broju izdanih dozvola za boravak i rad, pokazuju podaci Ministarstva unutarnjih poslova (MUP).
Državljanima Filipina izdano je 18.712 dozvola, što je 46,1 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Istodobno je broj dozvola za Nepalce pao za 30,3 posto, na 17.386, dok je Indijcima izdano 7734 dozvole, odnosno 37 posto manje nego lani.
Ipak, radnici iz susjednih zemalja i dalje su najbrojniji. Državljanima Bosne i Hercegovine izdano je 22.565 dozvola, a državljanima Srbije 19.886.
Sve više stranih radnika u turizmu
Promjene su vidljive i prema djelatnostima. Najviše dozvola izdano je u turizmu i ugostiteljstvu, njih 48.156, što je 5,1 posto više nego prošle godine.
S druge strane, građevinarstvo bilježi značajan pad. Izdana je 32.701 dozvola, odnosno 18,5 posto manje nego lani. U odnosu na 2024. godinu, broj dozvola u toj djelatnosti smanjio se za čak 41,1 posto.
Ukupno su u Hrvatskoj od siječnja do kraja rujna izdane 124.023 dozvole za boravak i rad, što je 8,9 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.
Međutim, taj pad ne znači da se smanjuje i stvarni broj stranih radnika. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, krajem rujna ove godine u Hrvatskoj je bilo 146.307 osiguranika iz trećih zemalja, što je 5,9 posto više nego godinu ranije.
Posebno se ističe rast broja Filipinaca. Krajem rujna evidentirano je 19.978 osiguranika s putnim ispravama Filipina, odnosno 44 posto više nego godinu ranije. Broj Nepalaca smanjio se za 2,5 posto, na 23.787, a Indijaca za 4,7 posto, na 10.729.
Nepalci odlaze u Rumunjsku, Indijci u Portugal
Ekonomski analitičar Predrag Bejaković objašnjava kako se promjene na hrvatskom tržištu rada uklapaju u šire preslagivanje europskih migracijskih tokova. Nakon pandemije pojavilo se više novih odredišta za strane radnike, među kojima su, uz Hrvatsku, Portugal, Litva, Rumunjska i Mađarska.
Hrvatska je od 2023. bila najčešće odredište nepalskih radnika, no tijekom 2025. Rumunjska je preuzela vodeće mjesto prema broju izdanih prvih dozvola za njihovo zapošljavanje. Indijski radnici sve se više usmjeravaju prema Portugalu, koji je postao njihovo vodeće odredište u Europskoj uniji.
S druge strane, Hrvatska je 2025. postala drugo najčešće odredište filipinskih radnika u EU, prema analizi na kojoj radi Bejaković. Važnu ulogu u tome ima i memorandum o suradnji na tržištu rada koji su Hrvatska i Filipini potpisali 2024. godine, kao i uređeniji sustav zapošljavanja filipinskih državljana u inozemstvu.
Rast njihova broja dodatno potiču poznavanje engleskog jezika, iskustvo u turizmu i ugostiteljstvu te razvijeni kanali zapošljavanja.
Stroži uvjeti i zakonske promjene utječu na statistiku
Pad broja izdanih dozvola dijelom je posljedica izmjena Zakona o strancima. Od ožujka 2025. omogućeno je izdavanje dozvola na najviše tri godine umjesto dotadašnje jedne, a stranim radnicima olakšana je i promjena poslodavca bez izdavanja nove dozvole.
Dodatne izmjene iz lipnja 2026. omogućile su promjenu poslodavca nakon šest mjeseci rada, umjesto nakon godinu dana, kao i promjenu zanimanja.
Bejaković ističe da se zbog toga dio pada broja izdanih dozvola odnosi na statističke promjene, a ne na stvarno smanjenje broja zaposlenih stranaca.
Na smanjenje utječu i stroži uvjeti za poslodavce, koji sada moraju zadovoljiti propisane financijske uvjete, omjer domaćih i stranih radnika te dokazati da stvarno obavljaju registriranu djelatnost. Time je iz sustava uklonjen dio fiktivnih poslodavaca i agencija.
Promjene bi mogle snažnije pogoditi zapošljavanje Nepalaca, koji su često dolazili preko agencija i zapošljavali se na fizički zahtjevnim poslovima, osobito u građevinarstvu. Na pad broja dozvola u toj djelatnosti utječe i smanjenje intenziteta obnove nakon potresa te promjene u dinamici investicija.
Očekuje se manji priljev novih radnika
U budućnosti se očekuje nešto manji priljev novih stranih radnika, ali i stabilnija struktura zaposlenih, s većim brojem onih koji će dulje ostajati u Hrvatskoj i mijenjati poslodavce.
Potreba za stranom radnom snagom neće nestati zbog nepovoljnih demografskih kretanja i nedostatka domaćih radnika. Ipak, dugoročni izazov bit će napuštanje modela koji se temelji uglavnom na privremenom i niskokvalificiranom radu.
Za održivost takvog sustava bit će sve važniji integracija stranih radnika, učenje hrvatskog jezika, primjereni stambeni uvjeti i zaštita njihovih radničkih prava.
