Hrvatska je među tri članice Europske unije s najmanjim udjelom stanovnika koji žive u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji. Prema podacima Eurostata, lani je takvih osoba bilo oko 75.000, dok ih je prije ulaska Hrvatske u EU bilo gotovo 300.000.
Prema najnovijim podacima Eurostata za prošlu godinu, tešku materijalnu i socijalnu deprivaciju iskusilo je 6,3 posto stanovnika Europske unije. Riječ je o pokazatelju koji mjeri nedostatak nužnih i poželjnih dobara i aktivnosti potrebnih za život dostojan čovjeka, a u ovu kategoriju ulaze osobe kojima nedostaje najmanje sedam od ukupno 13 promatranih stavki.
Među njima su mogućnost podmirivanja neočekivanih troškova, odlaska na tjedan dana godišnjeg odmora, konzumiranja obroka s mesom ili odgovarajućom zamjenom svaki drugi dan, održavanja odgovarajuće topline u domu, pristupa internetu, kupnje nove odjeće ili posjedovanja automobila.
Pokazatelj obuhvaća i mogućnost posjedovanja barem dva para odgovarajućih cipela, odlaska na piće ili večeru barem jednom mjesečno te sudjelovanja u drugim društvenim aktivnostima.
Hrvatska pri samom vrhu EU-a
Najbolji rezultat među članicama Europske unije ima Slovenija, u kojoj je samo 1,9 posto stanovnika iskusilo tešku materijalnu i socijalnu deprivaciju. Hrvatska i Poljska dijele drugo mjesto s udjelom od dva posto.
S druge strane, najnepovoljnija situacija zabilježena je u Rumunjskoj, gdje je ovaj pokazatelj dosegnuo 16,8 posto. Slijede Bugarska s 15 posto, Grčka s 14,9 posto i Mađarska s 8,5 posto.
Broj jako siromašnih pao za 75 posto
Posebno je značajan napredak Hrvatske u usporedbi s razdobljem prije ulaska u Europsku uniju. U 2009. godini, kada je stopa teške materijalne i socijalne deprivacije iznosila 14,3 posto, Hrvatska je imala gotovo 300.000 stanovnika u takvoj situaciji.
Lani je njihov broj pao na približno 75.000, što predstavlja smanjenje od čak 75 posto. Prema podacima Eurostata, riječ je o najvećem padu među državama članicama Europske unije u promatranom razdoblju.
Usporedbe radi, prosječna stopa teške materijalne i socijalne deprivacije u Europskoj uniji smanjila se s 8,9 posto u 2009. godini na 6,3 posto prošle godine.
Nisu sve države pritom ostvarile napredak. U Njemačkoj je udio stanovnika u teškoj deprivaciji porastao s 4,5 posto na 5,6 posto, dok je u Grčkoj povećan s 11,6 na 14,9 posto.
Među državama koje su, poput Hrvatske, zabilježile smanjenje su Austrija, gdje je stopa pala s 4,3 na 2,9 posto, Slovenija s 5,9 na 1,9 posto te Mađarska s 21,6 na 8,5 posto.
Podaci Eurostata tako pokazuju da je Hrvatska u nešto više od desetljeća i pol ostvarila jedan od najvećih pomaka u Europskoj uniji kada je riječ o smanjenju teške materijalne i socijalne deprivacije.







