Hrvatska napravila najveći pomak
Prije ulaska u EU imali smo 300.000 jako siromašnih, danas ih je četiri puta manje

GOOGLE VIJESTI Dodaj Zagorje International u omiljene izvore

Hrvatska je među tri članice Europske unije s najmanjim udjelom stanovnika koji žive u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji. Prema podacima Eurostata, lani je takvih osoba bilo oko 75.000, dok ih je prije ulaska Hrvatske u EU bilo gotovo 300.000.

Prema najnovijim podacima Eurostata za prošlu godinu, tešku materijalnu i socijalnu deprivaciju iskusilo je 6,3 posto stanovnika Europske unije. Riječ je o pokazatelju koji mjeri nedostatak nužnih i poželjnih dobara i aktivnosti potrebnih za život dostojan čovjeka, a u ovu kategoriju ulaze osobe kojima nedostaje najmanje sedam od ukupno 13 promatranih stavki.

Među njima su mogućnost podmirivanja neočekivanih troškova, odlaska na tjedan dana godišnjeg odmora, konzumiranja obroka s mesom ili odgovarajućom zamjenom svaki drugi dan, održavanja odgovarajuće topline u domu, pristupa internetu, kupnje nove odjeće ili posjedovanja automobila.

Pokazatelj obuhvaća i mogućnost posjedovanja barem dva para odgovarajućih cipela, odlaska na piće ili večeru barem jednom mjesečno te sudjelovanja u drugim društvenim aktivnostima.

Hrvatska pri samom vrhu EU-a

Najbolji rezultat među članicama Europske unije ima Slovenija, u kojoj je samo 1,9 posto stanovnika iskusilo tešku materijalnu i socijalnu deprivaciju. Hrvatska i Poljska dijele drugo mjesto s udjelom od dva posto.

S druge strane, najnepovoljnija situacija zabilježena je u Rumunjskoj, gdje je ovaj pokazatelj dosegnuo 16,8 posto. Slijede Bugarska s 15 posto, Grčka s 14,9 posto i Mađarska s 8,5 posto.

Broj jako siromašnih pao za 75 posto

Posebno je značajan napredak Hrvatske u usporedbi s razdobljem prije ulaska u Europsku uniju. U 2009. godini, kada je stopa teške materijalne i socijalne deprivacije iznosila 14,3 posto, Hrvatska je imala gotovo 300.000 stanovnika u takvoj situaciji.

Lani je njihov broj pao na približno 75.000, što predstavlja smanjenje od čak 75 posto. Prema podacima Eurostata, riječ je o najvećem padu među državama članicama Europske unije u promatranom razdoblju.

Usporedbe radi, prosječna stopa teške materijalne i socijalne deprivacije u Europskoj uniji smanjila se s 8,9 posto u 2009. godini na 6,3 posto prošle godine.

Nisu sve države pritom ostvarile napredak. U Njemačkoj je udio stanovnika u teškoj deprivaciji porastao s 4,5 posto na 5,6 posto, dok je u Grčkoj povećan s 11,6 na 14,9 posto.

Među državama koje su, poput Hrvatske, zabilježile smanjenje su Austrija, gdje je stopa pala s 4,3 na 2,9 posto, Slovenija s 5,9 na 1,9 posto te Mađarska s 21,6 na 8,5 posto.

Podaci Eurostata tako pokazuju da je Hrvatska u nešto više od desetljeća i pol ostvarila jedan od najvećih pomaka u Europskoj uniji kada je riječ o smanjenju teške materijalne i socijalne deprivacije.

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

IZ HRVATSKE

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.