REZULTATI VELIKOG ISTRAŽIVANJA: Kolika je stopa rizika od siromaštva u RH?
Skoro 50 posto ispitanika ne može si priuštiti godišnji odmor za cijelu obitelj niti podmiriti neočekivani financijski izdatak

Stopa rizika od siromaštva u 2020. godini u Republici Hrvatskoj je iznosila 18,3 posto, stoji u priopćenju Državnog zavoda za statistiku, iz kojeg pojašnjavaju da se ne radi o podacima koji pokazuju koliko je osoba stvarno siromašno, već koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Prag rizika od siromaštva u 2020. za jednočlano kućanstvo iznosio je 35.124 kune na godinu, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 73.761 kunu na godinu.
Pokazatelj osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti odnosi se na one osobe koje su u riziku od siromaštva ili su u teškoj deprivaciji ili žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada. Prema tom pokazatelju za 2020., u Republici Hrvatskoj u takvu je položaju bilo 23,2 posto osoba.
U najvećem riziku od siromaštva su osobe u dobi od 65 ili više godina te nezaposlene osobe. U kućanstvima bez uzdržavane djece, najviše stope rizika od siromaštva prisutne su u jednočlanim kućanstvima, i to u onima u kojima žive osobe u dobi od 65 ili više godina, 52,1 posto, te u onima koje čine žene, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 50,4 posto.
U kategoriji kućanstava s uzdržavanom djecom, najviše stope rizika od siromaštva prisutne su u kućanstvima koja čine jedan roditelj s uzdržavanom djecom i u kućanstvima s dvije odrasle osobe s troje ili više djece.

Intenzitet rada

Stopa rizika od siromaštva najviša je bila za kućanstva s vrlo niskim intenzitetom rada te za kućanstva s uzdržavanom djecom i iznosila je 75,5 posto, a za kućanstva bez uzdržavane djece 58,1 posto. Vrlo niski intenzitet rada odnosi se na situaciju u kojoj osobe žive u kućanstvima u kojima nitko ne radi ili radi vrlo malo, odnosno, radno sposobni članovi rade do 20 posto od ukupnog broja mjeseci u kojima su mogli raditi u referentnom razdoblju.
Prema podacima ankete, prošle je godine bilo 5,7 posto osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, 49,3 posto osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove svoga kućanstva, 7,8 posto osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan, 48,9 posto osoba koje žive u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava (2500 kuna), 14,2 posto osoba koje žive u kućanstvima koja su u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih poteškoća kasnila s plaćanjem obveza (stambenog kredita, najamnine, računa za režije ili potrošačkog kredita), 11,1 posto osoba živi u kućanstvima koja vrlo teško spajaju kraj s krajem, 22,2 posto osoba koje žive u kućanstvima koja teško spajaju kraj s krajem, a 45,2 posto osoba koje žive u kućanstvima koja spajaju kraj s krajem s malim teškoćama. Najmanji postotak osoba, tek jedan posto, živi u kućanstvima koja vrlo lako spajaju kraj s krajem.

Europske zemlje

Gledajući europske zemlje, najvišu stopu rizika od siromaštva lani je imala Bugarska (23,8 posto), potom Rumunjska (23,4 posto), Španjolska (21 posto), Litva (20,9 posto) i Estonija (20,7 posto), gdje je više od petine stanovništva imalo ekvivalentan ukupni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Kao što je već spomenuto, u Hrvatskoj je stopa siromaštva iznosila 18,3 posto. Najniže stope rizika od siromaštva zabilježene su u Danskoj (12,1 posto), Finskoj (12,2 posto), Mađarskoj (12,3 posto) i Sloveniji (12,4 posto).
Najviše osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo je u Bugarskoj (32,1 posto), Rumunjskoj (30,4 posto) i Grčkoj (28,9 posto), a najmanje je osoba u takvom položaju bilo u Sloveniji (15 posto), Danskoj (15,9 posto) i Finskoj (16 posto). U Hrvatskoj je bilo 23,2 posto osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.
Pokazatelji siromaštva izračunati su iz podataka prikupljenih anketom o dohotku stanovništva koja je provedena u 2020. Anketa je godišnje istraživanje koje se provodi na uzorku slučajno izabranih privatnih kućanstava. Uspješno je anketirano 7716 kućanstava.

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

NET.HR

IZ HRVATSKE

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.