Prema najnovijim podacima Eurostata za drugo tromjesečje 2025. godine, Hrvatska se nalazi među zemljama Europske unije s najmanjim udjelom zaposlenih koji rade prekovremeno. Samo 7,1 posto zaposlenih u Hrvatskoj tjedno odradi više od 45 sati, uključujući i glavni i eventualni dodatni posao.
U prosjeku, u Europskoj uniji oko 11 posto zaposlenih u dobi od 20 do 64 godine radi više od 45 sati tjedno. No, Hrvatska se svrstava među pet članica EU s najnižim postotkom prekovremenog rada. Niže udjele imaju samo Bugarska (2,5 posto), Latvija (4,1 posto), Rumunjska (5,9 posto) i Mađarska (7 posto).
S druge strane, najviše se radi u mediteranskim državama poput Grčke, gdje čak 20,9 posto zaposlenih radi prekovremeno. Slijede Cipar (16,6 posto) i Malta (14,6 posto), zemlje u kojima turistička sezona traje veći dio godine, što djelomično objašnjava veće radne opterećenosti.
Izvan EU, Turska prednjači s čak 46 posto zaposlenih koji tjedno rade više od 45 sati, dok su u susjedstvu Hrvatske stope također visoke — u Srbiji prekovremeno radi 24,6 posto zaposlenih, a u Bosni i Hercegovini 19,1 posto.
Za usporedbu, u Njemačkoj, jednoj od najjačih europskih ekonomija, taj udio iznosi 8,7 posto, što je nešto više od hrvatskog prosjeka, ali i dalje ispod razine EU prosjeka.
Ovi podaci ukazuju na znatne razlike u radnim navikama i zakonodavnim okvirima među državama, ali i na različite gospodarske okolnosti koje utječu na potrebu za prekovremenim radom.
