Do kraja ove godine sve stambene zgrade u Hrvatskoj moraju dobiti vlastiti osobni identifikacijski broj – OIB. Mjera, koju provodi Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, ima za cilj pojednostaviti vođenje sudskih postupaka, naplatu pričuve i komunalnih usluga te uvesti veću transparentnost u upravljanje nekretninama, pišu 24sata.
Iako bi OIB trebao donijeti red u sustav, upravitelji i predstavnici suvlasnika upozoravaju da je rok kratak, a posla mnogo. Zgrade koje imaju odvojene ulaze moći će se evidentirati zasebno, no mnoge zajednice još nisu ni započele s postupkom.
Predstavnici suvlasnika objašnjavaju da cijeli proces zahtijeva detaljan popis svih stanova, izradu skica i označavanje posebnih dijelova zgrade prema propisanim pravilima. Tek nakon toga može se podnijeti zahtjev za dodjelu OIB-a.
Tek manji dio zgrada registriran
Od srpnja je u registar upisano oko dvije tisuće zgrada, dok je još tisuću u obradi – što je tek mali dio od ukupnog broja stambenih objekata u zemlji. Upravitelji upozoravaju da do kraja godine neće uspjeti obraditi sve prijave jer na razini cijele Hrvatske u tom sektoru radi manje od petsto zaposlenih. Svaku nekretninu, kažu, potrebno je detaljno provjeriti – od vlasničkih podataka do površine i položaja.
Ministarstvo ne planira produljenje roka
Unatoč apelima iz struke, u Ministarstvu zasad ne razmatraju odgodu roka. Kao mogući kompromis razmatra se da se unos ugovora o upravljanju zgradom u registar upravitelja smatra i službenim podnošenjem zahtjeva za OIB. Na taj bi se način upraviteljima omogućilo da ispune zakonsku obvezu unutar zadanog roka.
Troškovi i posljedice
Uvođenje OIB-a financirat će se iz zajedničke pričuve, a troškovi bi se mogli kretati od nekoliko desetaka do nekoliko stotina eura po zgradi, ovisno o njezinoj veličini i dokumentaciji. Posebno je zahtjevno za zgrade koje nemaju tlocrtne podloge ni etažne elaborate – u tim slučajevima bit će potrebno ponovno izrađivati nacrte svih etaža.
Zgrade bez OIB-a neće moći sudjelovati u državnim programima sufinanciranja, poput onih za obnovu fasada ili ugradnju liftova. Uz to, upraviteljima koji ne ispune obvezu prijave prijete novčane kazne u rasponu od 700 do 5500 eura.
Unatoč početnim poteškoćama, uvođenje OIB-a za zgrade smatra se važnim korakom prema cjelovitijem registru nekretnina, koji bi trebao donijeti veću transparentnost, učinkovitiju naplatu i jasniji uvid u vlasničke odnose.
