Početak godine sa sobom nosi i famozne novogodišnje odluke. Na početku godine svi budu motivirani te se žele hraniti zdravo, upisuju teretane, krenu trčati ili pokušavaju više čitati. No taj početni val motivacije često ispari kada ponovno dođu obaveze kao što su posao, fakultet, djeca i ostalo.
Već do drugog petka u siječnju, popularno nazvanog “Dan odustajanja”, mnogi gube motivaciju, a statistike su neumoljive: istraživanja pokazuju da čak 80 posto ljudi odustane od svojih novogodišnjih odluka prije veljače. Problem, međutim, rijetko leži u nedostatku želje za promjenom, već u pogrešnom pristupu, piše portal Žena.hr.
Zašto odustanemo od novogodišnjih odluka
Glavni razlog neuspjeha leži u postavljanju grandioznih, često nerealnih ciljeva. Odluke poput “potpuno ću izbaciti šećer” ili “vježbat ću svaki dan” zvuče odlučno, ali postavljaju nas za neuspjeh. Takav “sve ili ništa” pristup ne ostavlja prostora za pogreške, koje su neizbježan dio svakog procesa učenja i prilagodbe.
Jedan propušteni trening ili pojedeni kolač u tom se mentalnom sklopu pretvaraju u potpuni poraz, nakon kojeg je najlakše odustati. Dr. Asim Shah, profesor na Baylor College of Medicine, ističe kako ljudi krenu prejako i prebrzo, umjesto da promjene uvode malim, održivim koracima.
Nadalje, mnoge odluke nisu autentično naše. Donesene su pod utjecajem društvenog pritiska ili osjećaja krivnje, a ne iz duboke unutarnje želje. Ako je cilj “smršavjeti” motiviran isključivo vanjskim očekivanjima, a ne željom za zdravljem i vitalnošću, motivacija će brzo nestati.
Konačno, oslanjamo se na snagu volje kao na neiscrpan resurs, što ona nije. Snaga volje je poput mišića, umara se tijekom dana. Bez čvrstog plana i sustava koji nas podržavaju, ona će neizbježno popustiti pred starim, duboko ukorijenjenim navikama.
Navike ključne za uspjeh
Umjesto da se fokusiramo na krajnji cilj, trebali bismo se usredotočiti na proces, odnosno na stvaranje navika. Navike su automatizirana ponašanja koja izvodimo s minimalnim mentalnim naporom, čime oslobađamo energiju za druge, zahtjevnije zadatke.
Procjenjuje se da navike čine više od 40 posto naših svakodnevnih radnji. Upravo zato je kvaliteta našeg života uvelike određena kvalitetom naših navika. Za usvajanje nove navike u prosjeku je potrebno 66 dana, što je znatno duže od motivacijskog poleta s početka siječnja.
To znači da je za uspjeh potrebna dosljednost, a ne savršenstvo. Svaka navika slijedi jednostavan neurološki krug: znak (okidač), želja (motivacija), odgovor (ponašanje) i nagrada. Razumijevanjem ovog mehanizma možemo svjesno oblikovati ponašanja koja nas vode prema cilju.
Stvaranje pozitivnih navika
Prvi korak u stvaranju pozitivne navike jest učiniti je što jednostavnijom. Umjesto odluke “trčat ću sat vremena”, započnite s “oblačit ću tenisice i izaći iz kuće na pet minuta”. Taj mali, gotovo smiješno lagan korak smanjuje otpor i gradi početni zamah.
Kada ta radnja postane automatska, postupno je nadograđujte. Ovu strategiju podržava i postavljanje takozvanih SMART ciljeva: specifičnih, mjerljivih, dostižnih, relevantnih i vremenski određenih. Umjesto “hranit ću se zdravije”, definirajte cilj kao “pojest ću jedan komad voća uz svaki doručak”.
Važna tehnika je i “slaganje navika”, odnosno povezivanje nove željene navike s nekom postojećom. Primjerice, “Nakon što ujutro operem zube (postojeća navika), meditirat ću jednu minutu (nova navika)”. Praćenje napretka, makar crtanjem križića na kalendaru, stvara osjećaj postignuća i vizualno potvrđuje naš trud, što dodatno jača motivaciju.
Također je ključno biti fleksibilan i suosjećajan prema sebi. Planirajte za dane kada imate manje energije. Ako ne možete odraditi cijeli trening, napravite pet minuta istezanja. Bitno je održati kontinuitet, a ne postići savršenstvo.
Promjena ponašanja započinje promjenom identiteta
Možda najdublji razlog zašto promjene ne traju leži u tome što pokušavamo promijeniti ponašanje bez da promijenimo temeljna uvjerenja o sebi. Psiholozi ističu da je ključ u promjeni identiteta. Umjesto da si naređujete “moram ići u teretanu”, zapitajte se: “Tko je osoba koja želim postati?”. Odgovor bi mogao biti: “Želim postati osoba koja cijeni svoje zdravlje i brine se za svoje tijelo”.
S tom promjenom perspektive, odlazak u teretanu prestaje biti kazna i postaje prirodan izraz vašeg novog identiteta. Promjena ponašanja tada nije borba protiv samog sebe, već potvrda onoga tko vi zaista jeste.
Zdrave navike za ispunjeniji život
Kada usvojimo ovaj pristup, uvođenje zdravih navika postaje lakše i smislenije. Redovita tjelovježba, uravnotežena prehrana, kvalitetan san i upravljanje stresom prestaju biti stavke na popisu odluka i postaju sastavni dijelovi života osobe koja je posvećena svojoj dobrobiti. Ključ je u malim, dosljednim koracima koji se s vremenom pretvaraju u snažne temelje.
Stvaranje trajnih promjena i zdravih navika nije rezervirano za siječanj niti ovisi o snazi volje. To je vještina koja se uči, proces koji zahtijeva strpljenje, strategiju i, ponajviše, dobrotu prema sebi. Svaki dan je nova prilika da napravite mali korak prema osobi kakva želite postati, a svaki taj korak, ma koliko malen bio, je itekako važan.
