U organizaciji Hrvatske obrtničke komore u prostorijama Obrtničke komore Krapinsko – zagorske županije, održan je okrugli stol u sklopu ESF+ projekta “Poticanje strukovnog obrazovanja – učenje temeljeno na radu”, koji ima za cilj potaknuti dijalog između ključnih dionika sustava strukovnog obrazovanja, s naglaskom na identificiranje aktualnih izazova u provedbi naukovanja, razmjenu iskustava između obrazovnog sustava i gospodarstva te definiranje konkretnih smjernica za unaprjeđenje učenja temeljenog na radu i njegove usklađenosti s potrebama tržišta rada.
Okrugli stol s temom “Naukovanje koje povezuje – suradnja obrazovanja i gospodarstva” okupio je predstavnike Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, strukovnih škola i poslodavaca – ključnih dionika u području strukovnog obrazovanja.
Potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore Antun Trojnar uvodno je rekao da je obrazovanje jedna od najbitnijih stavki, jer bez kvalitetnog obrazovanja nema napretka. Kazao je da uvoz radne snage nije rješenje, nego je cilj imati domaću, kvalitetnu radnu snagu.
Pozitivni trendovi
– Primjećujemo da je posljednjih godina povećan upis djece u srednje strukovne škole što nas veseli. U tekućoj školskoj godini je na razini Hrvatske u strukovne programe upisano 8300 učenika, što je za šest posto više nego godinu ranije. U nekim županijama su sva mjesta u strukovnim programima bila popunjena već na prvom upisnom roku, zbog čega smo izuzetno sretni – istaknuo je Trojnar, pa dodao:
– To nam govori da je obrtništvo ‘in’, ali i da su djeca i roditelji prepoznali da ste po završetku strukovnog programa spremni za tržište rada – dodao je potpredsjednik HGK.
Ističe da se Komora zalaže za što više praktičnog rada u licenciranim obrtničkim radionicama kod licenciranih majstora.
– Naravno, pozdravljamo odluku da nakon srednjoškolskog obrazovanja učenici upisuju fakultete, no važno je podsjetiti da im njihov zanat, što god oni kasnije odlučili, ostaje zauvijek – podsjetio je Trojnar.
Na kraju je istaknuo da su strukovna zanimanja godinama bila zapostavljena u sustavu, zbog čega danas postoji velika potreba za njima. Nada se da će novi model modularne nastave promijeniti taj trend, te da će ravnatelji strukovnih škola prepoznati obrtnike kao partnere i slati djecu na praksu u licencirane radionice.
– Samo nam zajedništvo i suradnja mogu donijeti ljepše sutra i otvoriti mogućnost djeci da žive od svog rada – poručio je na kraju Trojnar.
Predsjednik Obrtničke komore KZŽ Nenad Kučiš istaknuo je da je pitanje strukovnog obrazovanja za mlade od izuzetne važnosti za obrtnike s područja županije, ali i cijele Hrvatske.
– Mi imamo kvalitetno školstvo, ali nam nedostaje kvalitetne radne snage i prakse. Djeca u školi uče teoriju i osnove, ali još uvijek imaju premalo prakse, jer bez praktičnog rada u licenciranim radionicama s licenciranim mentorima, teško po završetku škole mogu odmah početi s radom – istaknuo je Kučiš, pa dodao:
– Mi se zalažemo za što više prakse u radionicama, tako da djeca mogu odmah po završetku škole dobiti posao i da odmah znaju kako treba raditi – dodao je.
Naglasio je da se manjak kvalitetne radne snage prelio na sve struke. Niti jedna nije ostala pošteđena.
– Nedostaje bravara, vozača, a manjak imamo i u svakoj grani u području građevine – kaže Kučiš.
Uvoz nije rješenje
Dodao je da se obrtnici trenutno snalaze kako znaju i umiju, a velik dio njih prisiljen je uvoziti radnu snagu. No, Kučiš ističe da uvozna radna snaga ni po kvaliteti, ni po brzini, nije na razini domaće.
Pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, šport i tehničku kulturu KZŽ Mirjana Smičić Slovenec kazala je da se u tekućoj školskoj godini, 2025./2026., na nacionalnom nivou bilježi najveći postotak učenika koji su upisali strukovne programe.
– Intencija je da učenici upisuju i gimnazijske programe, međutim, naše potrebe i razni drugi pokazatelji nam govore da su potrebni upravo strukovni programi – istaknula je pročelnica, pa dodala:
– Učenici koji završe četverogodišnje strukovne programe su po završetku školovanja spremni za upis željenih fakulteta. Imamo lijepe rezultate s državne mature i visoki postotak upisanosti na željene fakultete, ali i jako dobru mogućnost zapošljavanja kod trogodišnjih programa – kazala je Smičić Slovenec te dodala da su i gimnazijski programi čvrsta podloga za upise u željene fakultete, a KZŽ je tu pri samom vrhu.
Pročelnica je istaknula da se Krapinsko – zagorska županija opredijelila za politiku obrazovanja i kreiranje programa koji odgovara potrebama tržišta rada, te da su rezultati zasad dobri.
– Rezultati su pokazali visok postotak učenika koji upisuju strukovne programe. Unatoč padu broja stanovnika, pa tako i broja učenika, naše škole i dalje se mogu pohvaliti visokom razinom popunjenosti upisne kvote. Nastojimo osigurati dovoljno potrebnih programa za naše tržište – naglasila je pročelnica.
Odluka je na Ministarstvu
Na potrebu koju su izrazili sami obrtnici o uvođenju prakse u većem obimu, Smičić Slovenec govori da je došlo do promjena u programima…
– Krenuli smo s novom vrstom nastave, izrađeni su novi kurikulumi koji su od lani postupno implementirani u naše srednje škole, i određene promjene su se dogodile. Županija kao osnivač škola nastoji osigurati uvjete i apelira na Ministarstvo za sve ono za što primijetimo da se može poboljšati, no krajnja odluka je uvijek na Ministarstvu – zaključila je pročelnica.
Inače, projekt “Poticanje strukovnog obrazovanja – učenje temeljeno na radu” provodi se u okviru Programa “Učinkoviti ljudski potencijali 2021.–2027.” te je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+). Korisnik projekta je Ministarstvo gospodarstva, a partner Hrvatska obrtnička komora.
