Nova francuska znanstvena studija, o kojoj piše CNN, izazvala je zabrinutost u javnosti nakon što je otkrila moguću povezanost između pojedinih konzervansa u hrani i lošijeg kardiovaskularnog zdravlja, prenosi Index.
Konzervansi i krvni tlak: što je pokazalo istraživanje
Istraživači su analizirali prehranu i zdravstvene podatke više od 112.000 sudionika uključenih u dugogodišnji projekt NutriNet-Santé. Rezultati pokazuju da su određeni konzervansi povezani s približno 29 posto većim rizikom od povišenog krvnog tlaka te oko 16 posto većim rizikom od srčanog i moždanog udara.
Posebno se ističe da su čak i neki antioksidativni konzervansi, koji se često smatraju “prirodnijima” – poput limunske i askorbinske kiseline (vitamina C) – bili povezani s oko 22 posto većim rizikom od hipertenzije kod osoba koje ih konzumiraju u većim količinama kroz industrijski prerađenu hranu.
Znanstvenici: “prirodno” ne znači isto u hrani i aditivima
Glavna autorica studije Mathilde Touvier, istraživačica francuskog instituta za zdravlje INSERM i voditeljica projekta NutriNet-Santé, istaknula je da se prirodne tvari i njihovi industrijski oblici ne mogu promatrati jednako.
Kako pojašnjava, askorbinska kiselina koja se prirodno nalazi u voću i povrću ne djeluje jednako kao ona dodana u hranu kao aditiv, koji može biti i kemijski proizveden. Prema njezinim riječima, upravo ta razlika može dovesti do različitih učinaka na organizam.
Touvier dodatno naglašava da se rezultati studije odnose isključivo na aditive u hrani, a ne na prirodne izvore vitamina C i sličnih spojeva iz voća i povrća.
Ultraprocesirana hrana nije jedini problem
Stručnjaci koji nisu sudjelovali u istraživanju smatraju da studija doprinosi razumijevanju zašto je ultraprerađena hrana povezana s većim rizicima za zdravlje.
Prema Tracy Parker iz Britanske zaklade za srce, nova saznanja pomažu objasniti zašto ultraprerađena hrana ima štetniji učinak nego što bi se moglo zaključiti samo na temelju sadržaja šećera, soli i masti. Ona navodi da aditivi vjerojatno imaju značajnu ulogu u dodatnom kardiovaskularnom riziku.
Ultraprerađena hrana već je ranije povezivana s povećanim rizikom od pretilosti, dijabetesa tipa 2, poremećaja spavanja i kardiovaskularnih bolesti.
Konzervansi su prisutni i izvan “junk fooda”
Doktorandica Anaïs Hasenböhler, jedna od autorica studije, ističe da konzervansi nisu ograničeni samo na ultraprerađenu hranu. Prema njezinim riječima, značajan dio namirnica koje sadrže konzervanse nije klasificiran kao ultraprerađen, što znači da su ovi aditivi široko prisutni u prehrani.
Zbog toga, istraživači ne preporučuju fokusiranje samo na jednu skupinu proizvoda, već općenito smanjenje unosa industrijski prerađene hrane te prednost davanje svježim i minimalno obrađenim namirnicama.
Koji su konzervansi najviše povezani s rizicima
Analiza je obuhvatila 58 različitih konzervansa, a njih osam pokazalo je povezanost s povišenim krvnim tlakom.
Među njima se ističu:
- kalijev sorbat (čest u vinima, pekarskim proizvodima i umacima)
- kalijev metabisulfit (prisutan u vinu, pivu i sokovima)
- natrijev nitrit (često u prerađenom mesu poput slanine i šunke)
Stručnjaci napominju da se neki od tih spojeva već povezuju s povećanim rizikom od bolesti srca, osobito kada se konzumiraju kroz prerađeno meso.
Stručna upozorenja i oprez pri tumačenju rezultata
Iako rezultati upućuju na povezanost, istraživači naglašavaju da studija ne dokazuje izravnu uzročno-posljedičnu vezu.
Neovisna stručnjakinja Rachel Richardson iz organizacije The Cochrane Collaboration ističe da su u analizi uzeti u obzir brojni čimbenici poput dobi, pušenja, tjelesne aktivnosti i indeksa tjelesne mase, što daje dodatnu težinu rezultatima. Ipak, naglašava da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se potvrdili uzroci.
Što ovo znači za prehranu?
Nova francuska studija dodaje se sve većem broju istraživanja koja povezuju prehrambene aditive s kroničnim bolestima poput hipertenzije, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.
Stručnjaci se slažu u jednom – iako konzervansi imaju važnu ulogu u očuvanju hrane i smanjenju bacanja, njihova dugoročna konzumacija kroz prerađene proizvode mogla bi imati šire zdravstvene posljedice koje tek treba u potpunosti razumjeti.
