Hrvatski sabor danas je većinom glasova usvojio izmjene Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti kojima se postrožavaju uvjeti za odobravanje međunarodne zaštite, uvode obvezni integracijski programi i ispiti iz hrvatskog jezika za azilante te jačaju mehanizmi nadzora migracija. Zakon, koji Hrvatsku usklađuje s europskim Paktom o migracijama i azilu, podržala su 83 zastupnika, dok ih je 33 bilo suzdržano, piše Index.hr.
Izmjenama zakona nastoji se smanjiti zlouporaba sustava međunarodne zaštite i daljnja kretanja migranata kroz učinkovitije upravljanje prihvatom i nadzorom tražitelja azila. Novim zakonom omogućuje se ograničavanje kretanja tražitelja azila u određenim slučajevima, primjerice radi zaštite javnog reda i mira ili kako bi se spriječilo samovoljno napuštanje prihvatilišta.
Novim pravilima postrožavaju se i kriteriji za dobivanje međunarodne zaštite, a uređuju se i uvjeti za njezin prestanak u slučajevima kada osoba predstavlja ozbiljnu prijetnju društvu ili nacionalnoj sigurnosti.
Važna novost odnosi se na osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita. Njihova socijalna prava bit će povezana sa sudjelovanjem u obveznim integracijskim programima. Osobe koje dobiju azil ili drugi oblik međunarodne zaštite morat će naučiti hrvatski jezik i položiti ispit. Osnovnu razinu jezika (A1) morat će položiti u roku od godinu dana, a višu razinu (A2) u roku od tri godine.
Zakon donosi i usklađivanje s novim europskim pravilima o prikupljanju i razmjeni biometrijskih podataka kroz sustav Eurodac. Otisci prstiju i fotografije prikupljat će se za sve osobe starije od šest godina, a za maloljetnike bez pratnje taj će posao obavljati posebno osposobljeni službenici.
Uvodi se i zajednička europska lista sigurnih zemalja podrijetla te obvezna granična procedura azila za osobe koje daju lažne podatke, predstavljaju prijetnju sigurnosti ili dolaze iz država čiji državljani rijetko ostvaruju pravo na međunarodnu zaštitu u Europskoj uniji.
Jačaju i određena prava tražitelja azila. Zadržanim osobama omogućit će se pristup organizacijama koje se bave zaštitom njihovih prava, a predstavnici UNHCR-a i drugih organizacija za zaštitu ljudskih prava moći će sudjelovati u postupcima međunarodne zaštite kada Ministarstvo unutarnjih poslova procijeni da je to u interesu tražitelja zaštite.
