U Hrvatskoj je, prema službenim podacima, prazno oko 600.000 stanova, dok istodobno nedostaje čak 237.000 stambenih jedinica. Riječ je o dvjema brojkama koje se već godinama pojavljuju u državnoj statistici i koje zajedno otvaraju pitanje stvarnog stanja na tržištu nekretnina, piše Danica.
Prema tumačenjima Vlade i nadležnih institucija, veliki broj praznih stanova posljedica je činjenice da je u Hrvatskoj ulaganje u nekretnine tradicionalni oblik štednje. U razdobljima visoke inflacije višak kapitala često se “pretvara u kvadrate”, što dovodi do toga da značajan broj stanova ostaje izvan aktivnog tržišta stanovanja.
Dodatno, oko 363.000 stanova koristi se za nestambene svrhe, ponajprije kroz turistički najam i poslovne djelatnosti, što dodatno smanjuje raspoloživ fond za dugoročno stanovanje. Kada se sve uzme u obzir, dolazi se do procjene da Hrvatskoj trenutačno nedostaje oko 237.000 stanova.
Regionalne razlike sve izraženije
Nedostatak stanova nije ravnomjerno raspoređen. U Varaždinskoj županiji nedostaje oko 16.100 stanova, u Međimurskoj 11.200, u Koprivničko-križevačkoj oko 9000, a u Bjelovarsko-bilogorskoj oko 6500.
Situacija je vidljiva i na razini gradova. U Varaždinu nedostaje oko 2100 stanova, u Čakovcu 2200, u Bjelovaru gotovo 2300, u Koprivnici 1800, a u Križevcima oko 1830 stanova.
Trećina stanova prazna
Prema službenim podacima, u Hrvatskoj je oko 30 posto stanova za stalno stanovanje prazno, ne računajući vikendice i sekundarne nekretnine. Ukupan broj takvih stanova procjenjuje se na oko dva milijuna, što znači da je više stotina tisuća jedinica izvan funkcije stanovanja.
U pojedinim sredinama taj je udio još izraženiji. U Koprivničko-križevačkoj županiji prazno je oko 14.000 stanova od ukupnog fonda za stalno stanovanje. U Koprivnici je prazno oko 3300 stanova od 13.700, u Križevcima 1700 od 8000, a u Đurđevcu 1240 od 3780. U Koprivnici je tako prazan svaki četvrti stan, u Križevcima svaki peti, a u Đurđevcu svaki treći.
Sličan trend bilježe i drugi gradovi:
- Varaždin: 20.300 stanova, prazno 3770
- Bjelovar: 16.700 stanova, prazno 3700
- Čakovec: 11.200 stanova, prazno 1800
Zagreb prednjači po broju praznih stanova
Najveći apsolutni broj praznih stanova bilježi Zagreb, gdje je izvan funkcije oko 85.000 stanova. U glavnom gradu postoji oko 385.000 stanova za stalno stanovanje, što znači da je prazno otprilike svaki peti stan.
Istodobno, procjene pokazuju da Zagrebu nedostaje oko 30.000 stanova, unatoč velikom broju neiskorištenih jedinica.
Vladin plan i ograničeni učinci
Država je odgovor na stambenu krizu pokušala dati kroz program priuštivog stanovanja, kojim se do 2030. planira osigurati oko 19.000 novih stambenih jedinica. Plan uključuje izgradnju 8000 novih stanova, aktivaciju 9000 praznih stanova te gradnju i obnovu 2000 stanova na potpomognutim područjima.
Ako se program u potpunosti realizira, time bi se riješilo tek oko osam posto procijenjenog manjka stanova, i to pod uvjetom da se ukupna potreba u međuvremenu ne poveća.
Strukturni problem tržišta
Rastuće cijene nekretnina, ograničena kreditna sposobnost građana i visoki troškovi života doveli su do toga da sve veći broj mladih obitelji teško dolazi do vlastitog doma.
Stručnjaci upozoravaju da kombinacija velikog broja praznih stanova i istodobnog nedostatka stambenog fonda predstavlja jedan od ključnih društvenih i ekonomskih izazova u Hrvatskoj, čije će rješavanje zahtijevati dugoročnu i sustavnu politiku, a ne samo pojedinačne mjere.
