Bočni mrtvi kut i dalje je jedan od najopasnijih, ali često podcijenjenih uzroka prometnih nesreća, upozoravaju stručnjaci za sigurnost u prometu. Iako većina vozača smatra da su im retrovizori ispravno podešeni, istraživanja pokazuju da upravo pogrešna postavka stvara opasne “slijepe točke”, posebno u gradovima punim biciklista, motociklista i skutera.
“Pogreška promatranja” sve češći uzrok nesreća
Prema europskim analizama sigurnosti u prometu, sve je više nesreća koje se povezuju s tzv. “pogreškom promatranja”, odnosno situacijama u kojima vozači pri promjeni trake ne uoče sudionike u prometu.
Stručnjaci upozoravaju kako nepravilno podešeni vanjski retrovizori značajno smanjuju vidno polje te stvaraju prostor u kojem vozila na dva kotača mogu potpuno “nestati”.
Gradovi posebno rizični
U urbanim sredinama situacija je još izraženija. Čak 70 posto smrtnih slučajeva u prometu odnosi se na ranjive sudionike u prometu, navodi se u europskim podacima.
– Retrovizor koji prikazuje samo dio karoserije vozila zapravo smanjuje ključne informacije koje vozač treba za sigurnu vožnju – upozoravaju stručnjaci za prometnu sigurnost.
EU uvodi obvezne sustave za mrtvi kut
Europska unija je od 2024. godine kroz Opću uredbu o sigurnosti (GSR) uvela obvezu da sva nova vozila budu opremljena sustavima za detekciju mrtvog kuta (BSD).
Ti sustavi koriste senzore i kamere te vozače upozoravaju vizualnim ili zvučnim signalima na vozila koja se nalaze izvan njihova vidnog polja.
Kako piše i Jutarnji list, riječ je o jednoj od ključnih tehnoloških promjena u automobilskoj industriji posljednjih godina, koja bi trebala značajno smanjiti broj bočnih sudara.
Problem starog voznog parka
Unatoč novim tehnologijama, problem ostaje prosječna starost vozila. U Hrvatskoj ona iznosi oko 13,3 godine, a kada se uključe i gospodarska vozila, penje se i do 14,6 godina.
To znači da milijuni vozača i dalje ovise isključivo o pravilnom ručnom podešavanju retrovizora, bez pomoći modernih sustava.
Stručnjaci: retrovizori se moraju podešavati drukčije
Preporuke međunarodnih sigurnosnih organizacija razlikuju se od onoga što su vozači učili u autoškolama.
Vanjski retrovizori trebaju biti podešeni tako da se karoserija vozila gotovo ne vidi, čime se znatno smanjuje mrtvi kut, dok unutarnji retrovizor treba pokrivati cijelo stražnje staklo.
Sigurnost kao kombinacija tehnologije i navika
Stručnjaci zaključuju kako sigurnost u prometu sve više ovisi o kombinaciji napredne tehnologije i pravilnih vozačkih navika.
– Tehnologija pomaže, ali ključ ostaje u pažnji vozača i ispravnom korištenju retrovizora – poručuju.
