Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila je najnovije izvješće o prijavama sumnji na nuspojave lijekova za prošlu godinu, koje pokazuje nastavak visokog broja prijava i nekoliko slučajeva s teškim posljedicama, piše Danica.
Tijekom godine zaprimljene su ukupno 3721 prijave sumnji na nuspojave lijekova te dodatnih 145 prijava vezanih uz cjepiva, što predstavlja porast od oko 3,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Najveći broj prijava stigao je izravno od liječnika, a odnosi se ponajprije na lijekove za liječenje zloćudnih bolesti, zatim lijekove koji djeluju na živčani sustav, kao i terapije za sustavne infekcije.
HALMED navodi kako je i dalje značajan udio prijava označen kao ozbiljne nuspojave, koje čine gotovo polovicu svih prijavljenih slučajeva. U izvješću se ističe da je 112 pacijenata bilo životno ugroženo, dok je 276 osoba hospitalizirano, a kod 28 pacijenata zabilježena je pojava invalidnosti.
Posebnu pažnju privlače podaci o smrtnim ishodima. Prošle godine zabilježena je sumnja na 49 smrtnih slučajeva povezanih s nuspojavama lijekova, što je manje nego godinu ranije kada ih je bilo 81. U većini tih slučajeva radilo se o pacijentima koji su već imali teške dijagnoze te su koristili terapije poput lijekova za onkološke bolesti i imunomodulatore.
U HALMED-u pritom naglašavaju da su mnogi pacijenti imali ozbiljne popratne bolesti, uključujući karcinome, nasljedne metaboličke poremećaje, kardiovaskularne bolesti ili su bili u statusu nakon transplantacije organa, zbog čega je teško sa sigurnošću razdvojiti utjecaj same terapije od prirodnog tijeka osnovne bolesti.
Najčešće prijavljene nuspojave i dalje su bile one očekivane kod standardnih lijekova, poput mučnine, pospanosti, povišene temperature, osipa, proljeva, povraćanja i svrbeža. Takve reakcije se u pravilu opisuju kao blage i prolazne, te najčešće ne zahtijevaju posebnu terapiju.
Zanimljiv podatak iz izvješća odnosi se i na prijave neučinkovitosti lijeka, koje su među češće prijavljenim reakcijama. One su se najčešće odnosile na biološke lijekove koji se koriste u liječenju autoimunih, reumatoloških i drugih upalnih bolesti, gdje s vremenom može doći do smanjenja terapijskog učinka.
HALMED zaključuje kako sustav prijavljivanja nuspojava ostaje ključan za praćenje sigurnosti lijekova te pravovremeno prepoznavanje potencijalnih rizika u kliničkoj praksi.
