Dok se o štetnosti pušenja već desetljećima govori bez zadrške, neurolozi upozoravaju da redovita konzumacija alkohola može imati jednako ozbiljne posljedice za zdravlje mozga. Iako je riječ o društveno prihvaćenoj navici, stručnjaci ističu kako čak i svakodnevna čaša alkohola može dugoročno negativno utjecati na moždane funkcije i ubrzati procese povezane sa starenjem, prenosi Index.
Prema riječima neurologinje dr. Lynette Gogol, mnogi podcjenjuju činjenicu da alkohol može polako narušavati zdravlje mozga, osobito kada postane dio svakodnevne rutine za opuštanje ili suočavanje sa stresom. Neurolozi upozoravaju da alkohol djeluje kao neurotoksin, odnosno tvar koja može oštetiti moždane stanice, narušiti njihove međusobne veze te s vremenom utjecati na smanjenje volumena mozga.
Alkohol narušava kvalitetu sna
Jedna od prvih posljedica redovitog pijenja alkohola odnosi se na san. Iako mnogi smatraju da alkohol pomaže lakšem uspavljivanju, stručnjaci naglašavaju da zapravo narušava kvalitetu odmora.
Alkohol može prekidati san, skraćivati REM fazu, povećavati učestalost buđenja tijekom noći te pogoršati hrkanje i apneju kod osoba koje su tome sklone. Dugotrajno nekvalitetan san povezuje se sa slabljenjem pamćenja, lošijom koncentracijom i većim rizikom od kognitivnog propadanja.
Slabi komunikaciju među moždanim stanicama
Istraživanja snimanja mozga pokazuju da osobe koje češće konzumiraju alkohol imaju manji volumen sive i bijele tvari, dviju ključnih komponenti mozga.
Siva tvar odgovorna je za razmišljanje, pamćenje, donošenje odluka i regulaciju emocija, dok bijela tvar omogućuje učinkovitu komunikaciju između različitih dijelova mozga. Njihovo očuvanje važno je za zdravo starenje i očuvanje mentalnih sposobnosti.
Oštećuje krvne žile i povećava rizik od moždanog udara
Zdravlje mozga uvelike ovisi o kvalitetnom protoku krvi. Stručnjaci upozoravaju da učestala konzumacija alkohola može oštetiti krvne žile te povećati rizik od visokog krvnog tlaka, fibrilacije atrija, moždanog udara, upalnih procesa i oksidativnog stresa.
Takve promjene postupno smanjuju otpornost mozga na starenje i povećavaju mogućnost razvoja različitih neuroloških problema.
Alkohol iscrpljuje važne vitamine
Neurolog dr. Adam Mednick upozorava da alkohol otežava apsorpciju važnih vitamina B skupine, uključujući tiamin (vitamin B1), folnu kiselinu i vitamin B12.
Posebno je važan tiamin, koji sudjeluje u normalnom metabolizmu mozga. Njegov nedostatak može potaknuti upalu živčanog sustava, oštećenje moždanog tkiva i ubrzati procese starenja mozga.
Potiče upalu i oksidativni stres
Nakon ulaska u organizam alkohol prelazi krvno-moždanu barijeru, gdje se razgrađuje u acetaldehid – toksičan spoj koji može izazvati upalu i oksidativni stres.
Kronične upale mogu s vremenom oštetiti neurone, smanjiti volumen mozga i oslabiti njegovu sposobnost prilagodbe i obnove, što dodatno povećava rizik od kognitivnog propadanja.
Postoji li sigurna količina alkohola?
Prema mišljenju stručnjaka, najsigurnija količina alkohola za zdravlje mozga vjerojatno je – nula, osobito kod osoba koje imaju povećan rizik od demencije, bolesti jetre, depresije, poremećaja spavanja ili obiteljsku povijest neuroloških bolesti.
Iako neke smjernice još uvijek govore o umjerenoj konzumaciji – do jednog pića dnevno za žene i do dva za muškarce – neurolozi upozoravaju da umjereno ne znači i bez rizika.
Stručnjaci savjetuju da osobe koje ne piju alkohol ne trebaju ni počinjati, dok oni koji ga konzumiraju mogu značajno pomoći zdravlju svog mozga već postupnim smanjenjem unosa. I male promjene, ističu, dugoročno mogu imati pozitivan učinak na očuvanje kognitivnih funkcija i usporavanje starenja mozga.
