Ljetni odmori, putovanja i obroci na otvorenom donose i povećan rizik od trovanja hranom. Prema pisanju 24sata, postoji više od 250 bolesti koje se mogu prenijeti hranom, a simptomi se mogu pojaviti već 30 minuta nakon konzumacije, ali i tek dva tjedna kasnije.
Među namirnicama na koje posebno treba obratiti pozornost su lisnato povrće, perad, mljevena govedina, jaja, riba, školjkaši, bobičasto voće i nepasterizirani mliječni proizvodi.
Perad i mljeveno meso traže poseban oprez
Piletina, puretina i patka mogu sadržavati salmonelu i bakteriju Campylobacter ako nisu pravilno termički obrađene. Meso bi trebalo dosegnuti unutarnju temperaturu od najmanje 74 stupnja Celzija. Stručnjaci također ne preporučuju pranje sirove peradi jer se bakterije mogu raspršiti po kuhinjskim površinama.
Kod mljevene govedine problem je u tome što se tijekom mljevenja eventualne bakterije mogu proširiti kroz cijelu smjesu. Posebno se povezuje s bakterijom E. coli, zbog čega ga je potrebno dobro termički obraditi.
Ni povrće i voće nisu bez rizika
Zelena salata, špinat, rajčice i paprike često se jedu sirovi, pa mogu biti izvor različitih mikroorganizama. Kontaminacija se može dogoditi tijekom uzgoja, berbe, transporta ili pripreme.
Poseban oprez potreban je i kod bobičastog voća, poput malina, kupina i jagoda. Njihova neravna površina otežava potpuno čišćenje, a zamrzavanje ne uništava nužno sve uzročnike bolesti.
Kod dinja problem može predstavljati kora koja dolazi u dodir s tlom. Nožem se tijekom rezanja mikroorganizmi s kore mogu prenijeti na jestivi dio, pa je dinju prije rezanja potrebno dobro oprati.
Jaja, naresci i gotova hrana
Jaja mogu sadržavati salmonelu, a njihov izgled i miris ne mogu pokazati jesu li kontaminirana. Poseban oprez potreban je kod jela sa sirovim jajima, za koja se preporučuju pasterizirana jaja.
Narezci i hrenovke mogu se kontaminirati listerijom tijekom proizvodnje, rezanja i pakiranja. Posebno su osjetljive trudnice, starije osobe i osobe oslabljenog imuniteta.
Rizik predstavljaju i gotove salate i unaprijed pripremljena jela, osobito ako nisu cijelo vrijeme pravilno rashlađena. Kod takvih proizvoda važno je provjeriti rok trajanja i način čuvanja.
Riba i školjkaši mogu izazvati ozbiljne tegobe
Kod ribe je pravilno hlađenje iznimno važno. Ako se riba nakon ulova ne rashladi kako treba, može nastati histamin koji uzrokuje skombroidno trovanje, sa simptomima poput crvenila kože, mučnine i povraćanja.
Poseban rizik predstavljaju školjkaši, osobito kamenice koje se često konzumiraju sirove. Mogu apsorbirati bakterije, viruse i toksine iz vode, pa je sigurnije jesti ih dobro termički obrađene.
Oprez i s ostacima hrane
Ni kuhana hrana nije sigurna ako se nepravilno čuva. Riža i tjestenina mogu biti povezane s bakterijom Bacillus cereus, čiji toksini mogu preživjeti i podgrijavanje.
Ostatke hrane zato je važno staviti u hladnjak unutar dva sata, a tijekom ljetnih vrućina dodatno treba paziti da hrana što kraće ostaje na sobnoj temperaturi.
Iako se trovanje hranom najčešće povezuje s nedovoljno pečenim mesom, popis potencijalno rizičnih namirnica puno je širi. Pravilno pranje, termička obrada, hlađenje i skladištenje hrane ključni su za smanjenje rizika – posebno tijekom godišnjih odmora kada se hrana češće priprema na otvorenom i nosi na plažu ili izlete.
