Prema pisanju Večernjeg lista, Ministarstvo zdravstva u rujnu planira u javnu raspravu pustiti prijedlog reforme hitne medicine, kojom bi se, među ostalim, povećao broj timova hitne pomoći bez liječnika. Cilj je odgovoriti na ozbiljan nedostatak liječnika hitne medicine, ali i smanjiti pritisak na bolničke hitne prijame.
Više timova bez liječnika
Prema prijedlogu, umjesto timova s liječnikom, odnosno T1 timova, na teren bi češće izlazili T2 timovi, koje čine medicinske sestre i tehničari specijalizirani za hitnu medicinu i osposobljeni za širi opseg postupaka.
Broj T2 timova trebao bi se povećati za trećinu do kraja 2029. godine.
Takav model nije nov u svijetu. U mnogim zemljama hitnu medicinsku pomoć u velikoj mjeri pružaju paramedici i dodatno educirano medicinsko osoblje, no hrvatska reforma već sada izaziva brojne reakcije.
Za potrebe ovakvog sustava već je provedeno dodatno obrazovanje medicinskih sestara i tehničara. Ukupno ih je planirano osposobiti 375, dok je prije dvije godine prvih 111 završilo desetomjesečnu formalnu specijalizaciju financiranu kroz NPOO.
Problem nije samo u hitnoj
Predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) dr. Ivana Šmit smatra da se najavljenim promjenama ne rješavaju ključni problemi sustava.
– Ne vidim u ovim partikularnim najavama nazovi reforme da se rješavaju ključni problemi: kako privući doktore na specijalizaciju iz hitne medicine te kako ojačati primarnu zdravstvenu zaštitu i palijativu – kazala je, prema pisanju Večernjeg lista.
Upozorava da nedostatak specijalista hitne medicine posljedice ima i na druge dijelove zdravstvenog sustava jer bolničke hitne prijame moraju pokrivati liječnici drugih specijalnosti.
Poseban problem, ističe, predstavljaju pacijenti koji nisu životno ugroženi, ali završavaju na hitnoj jer svoje probleme ne mogu riješiti unutar primarne zdravstvene zaštite ili palijativne skrbi.
Nova uloga C2 uputnice
Reforma predviđa i promjenu namjene C2 uputnice.
Umjesto dosadašnjeg slanja pacijenta iz primarne zdravstvene zaštite prema bolničkoj hitnoj, C2 bi se koristila za prioritetni specijalistički pregled izvan hitne službe. Pacijent bi, prema planu, termin trebao dobiti u roku od najviše sedam dana.
No upravo se oko toga otvaraju nova pitanja.
Dr. Šmit upozorava da nije jasno kako bi takav sustav funkcionirao ako su specijalističke ambulante već popunjene, odnosno gdje bi se pronašli termini za dodatne pacijente.
Obiteljski liječnici također upozoravaju
Predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHom) dr. Zrinka Huđek Leskovar načelno podržava reformu, ali naglašava da treba biti oprezan jer, kako ističe, nije vidjela prijedlog reforme.
Posebno problematičnim smatra najave uvođenja dodatnih dežurstava u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
– Obiteljska medicina nema kadrovskih kapaciteta za to. Obiteljskih liječnika nedostaje, prosječno su stariji od 55 godina, a mlađih je nedovoljno – upozorava dr. Huđek Leskovar.
Dodaje kako su dežurni punktovi obiteljske medicine već sada često prenatrpani, a problem dodatno stvaraju pacijenti koje bolnički OHBP vraća u primarnu zdravstvenu zaštitu zbog postupaka poput izdavanja recepata.
– Smatramo to nedopustivim trošenjem resursa obiteljskih liječnika i opterećenjem pacijenata – poručila je.
HUBOL već ranije predlagao promjene
HUBOL je još prije godinu dana Ministarstvu zdravstva predstavio vlastiti prijedlog reforme. Tada su upozorili da bolnice imaju tek oko 30 posto specijalista hitne medicine u odnosu na broj predviđen sistematizacijama.
Udruga smatra i da je, s obzirom na broj specijalizanata, specijalizacija hitne medicine ozbiljno ugrožena.
Predlagali su mjere kojima bi se ta specijalizacija učinila privlačnijom liječnicima, među ostalim i mogućnost da se specijalisti hitne medicine u kasnijoj fazi karijere mogu preusmjeriti na rad u druge bolničke odjele, što je praksa koja postoji u nekim drugim zemljama.
Najavljena reforma tako bi trebala donijeti velike promjene u načinu funkcioniranja hitne medicinske pomoći, no ostaje pitanje hoće li uspjeti riješiti nedostatak liječnika, opterećenost bolničkih hitnih prijama i probleme primarne zdravstvene zaštite – ili će dio tereta samo biti prebačen na druge zdravstvene djelatnike.
