Vlada je u saborsku proceduru uputila paket izmjena Kaznenog zakona kojima se prvi put uvodi mogućnost izricanja doživotnog zatvora, uvodi novo kazneno djelo ekocida te dodatno pooštravaju kazne za najteža kaznena djela, izazivanje požara i zlostavljanje životinja, piše Regionalni tjednik.
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan istaknuo je da su izmjene dijelom rezultat usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, ali i potrebe za unaprjeđenjem domaćeg kaznenopravnog sustava.
– Jednim dijelom izmjene Kaznenog zakona su dio usklađenja s pravnom stečevinom EU, ali i unutarnjeg motiva gdje smo kao Vlada i Ministarstvo željeli, a na temelju analiza i slučajeva s kojima se svakodnevno suočavamo, poboljšati naš kaznenopravni sustav – poručio je Habijan.
Doživotni zatvor od 2027. godine
Jedna od najvećih novosti je uvođenje mogućnosti izricanja kazne doživotnog zatvora, koja bi se primjenjivala od 1. siječnja 2027. godine. Odnosila bi se na 15 najtežih kaznenih djela za koja je danas propisana kazna dugotrajnog zatvora.
Osuđenik bi zahtjev za uvjetni otpust mogao podnijeti nakon 25 godina izdržavanja kazne, no to ne znači da bi mu uvjetni otpust automatski bio odobren. O zahtjevu bi odlučivao sud, dok se zahtjevi podneseni prije isteka 25 godina ne bi razmatrali.
Predlaže se i posebno uređenje za visokorizične osobe koje su u cijelosti izdržale zatvorsku kaznu, ali im nije odobren uvjetni otpust. Riječ je o osobama kod kojih mjere resocijalizacije i rehabilitacije nisu bile učinkovite te kod kojih i nakon izdržane kazne postoji velika vjerojatnost počinjenja novog teškog kaznenog djela.
Za takve osobe predviđa se nadzor u trajanju od jedne do pet godina, a za najteža kaznena djela počinjena na štetu djece od jedne do deset godina.
Premijer Andrej Plenković istaknuo je i da se predlaže ukidanje zastare za sva kaznena djela za koja je izrečena kazna dugotrajnog ili doživotnog zatvora.
Uvodi se kazneno djelo ekocida
Među novostima je i uvođenje kaznenog djela ekocida, koje bi obuhvaćalo najteže oblike kaznenih djela protiv okoliša kod kojih nastupe katastrofalne, dugotrajne i nepovratne posljedice za zrak, vodu, tlo i ekosustav.
Za najteže oblike zagađenja okoliša predviđa se kazna od najmanje deset godina zatvora pa sve do dugotrajnog i doživotnog zatvora. Za ekocid također ne bi vrijedila zastara, s obzirom na to da između počinjenja radnje i otkrivanja njezinih posljedica može proći znatno vrijeme.
Istodobno se povećavaju i novčane kazne za pravne osobe. Najviša kazna za tvrtke povećava se s dosadašnjih 20 milijuna eura, odnosno 25 milijuna eura kod zločinačkog udruženja, na čak 50 milijuna eura.
Strože kazne za izazivanje požara
Pooštravaju se i kazne za izazivanje opće opasnosti, među ostalim za namjerno izazivanje požara.
Umjesto dosadašnjih šest mjeseci do pet godina zatvora, predlagat će se kazna od jedne do deset godina. Ako je posljedica velika materijalna šteta, kazna bi iznosila od tri do 15 godina zatvora.
Za najteže oblike, kada dođe do smrtnog ishoda ili većeg broja ozlijeđenih osoba, predviđa se kazna od najmanje pet godina pa sve do dugotrajnog i doživotnog zatvora.
Veća zaštita životinja
Izmjenama se dodatno pooštrava i kaznenopravna zaštita životinja. Uvode se dva nova kaznena djela – spolno iskorištavanje životinja i neovlašteno obavljanje veterinarske djelatnosti.
Za postojeća kaznena djela predviđaju se znatno strože kazne. Za pojedine oblike predviđen je zatvor od šest mjeseci do pet godina, dok bi se za kvalificirani oblik počinjen iz koristoljublja moglo izreći od jedne do osam godina zatvora.
Redefinira se i kazneno djelo ubijanja ili mučenja životinja, tako da bi se već jednokratnim postupanjem mogla ostvariti obilježja kaznenog djela.
Neubrojivoj osobi moći će se izreći sigurnosna mjera zabrane držanja i nabavljanja životinja, dok se za počinitelja koji je kazneno djelo počinio nad životinjom predlaže obvezno izricanje takve mjere.
Novi okvir za dionice s višestrukim pravom glasa
U saborsku proceduru upućene su i izmjene Zakona o trgovačkim društvima, kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s europskom direktivom i uvodi novi okvir za dionice s višestrukim pravom glasa.
Kako je pojasnio Habijan, cilj je proširiti izvore financiranja za poduzetnike, smanjiti njihovu ovisnost o tradicionalnim bankovnim izvorima financiranja te otvoriti dodatne mogućnosti za ulaganja.
