Lošiji urod ne znači nužno da je kukuruz neupotrebljiv. Sitni, iskrivljeni ili nedovoljno naliveni klipovi, kao i oni oštećeni od ptica, mogu se koristiti, no kod pojave plijesni potreban je poseban oprez, piše Agroklub.
Posljednjih godina proizvodnja kukuruza sve je zahtjevnija. Duga sušna razdoblja, manjak oborina i visoke ljetne temperature ostavljaju trag na usjevima, pa se na poljima sve češće mogu pronaći šturi i sitni klipovi, pa čak i biljke bez klipa.
Takav kukuruz ne mora nužno završiti kao otpad. Njegova upotrebljivost ovisi o uzroku i stupnju oštećenja.
Problem nastaje kada se pojavi plijesan
Ako je klip samo malen, iskrivljen ili ima sitnija zrna, odnosno ako su ga oštetile ptice, može se koristiti u prehrani ljudi ili životinja. Međutim, pojava plijesni zahtijeva dodatni oprez.
Gljivične i bakterijske bolesti mogu se prepoznati prema promjenama boje, deformacijama i karakterističnoj truleži. Oštećenja od kukaca, posebice kukuruznog plamenca, kao i tuča i druge vremenske nepogode, mogu dodatno pogodovati razvoju gljivičnih bolesti.
Fusarium se najčešće prepoznaje po crvenkasto-ružičastoj ili bijelo-sivoj prevlaci, dok se kod Aspergillusa pojavljuje žuto-zeleni sloj, često upravo oko rana i drugih oštećenja.
Plava plijesan na vrhu klipa ili između zrna može upućivati na prisutnost Penicillium spp., koja se češće razvija u vlažnim uvjetima.
Posebno je uočljiva pojava tzv. tumora kukuruza – krupnih bijelih izraslina spužvaste strukture koje kasnije pucaju i oslobađaju prašnjavu masu spora.
Kod bakterijskih infekcija tkivo je najčešće mekano i vlažno, neugodnog mirisa te se raspada na dodir.
Bolesne klipove ne treba miješati sa zdravima
Oboljeli klipovi ne smiju se skladištiti zajedno sa zdravim kukuruzom. Ako su oštećenja i simptomi minimalni, potrebno ih je izdvojiti i rasporediti u tankom sloju na propuhu kako bi se što prije smanjila vlaga.
Važna je i dezinfekcija skladišnog prostora, osobito ako je već došlo do razvoja infekcije. Organske kiseline mogu se koristiti za tretiranje kukuruza jer mogu usporiti daljnji razvoj bolesti, ali ne uklanjaju već prisutne mikotoksine.
Mikotoksini su najveći problem
Poseban oprez potreban je zbog mikotoksina, koji mogu biti vrlo štetni za zdravlje ljudi i životinja. Zato nije dovoljno samo vizualno procijeniti izgleda li kukuruz prihvatljivo.
Ako je udio plijesni vrlo malen, u određenim slučajevima kukuruz se može samljeti i koristiti uz odgovarajuće dodatke, poput zeolita, no takvu odluku treba donositi na temelju stvarnog stupnja kontaminacije i namjene hrane.
Kod sumnje u zdravstvenu ispravnost kukuruza preporučuje se analiza i savjetovanje sa stručnom poljoprivrednom službom.
Ni jako oštećen kukuruz ne mora nužno završiti u otpadu
Teško inficirane klipove nije nužno spaljivati. Ovisno o stanju i načinu zbrinjavanja, mogu se iskoristiti za proizvodnju komposta, bioetanola ili bioplina.
S druge strane, zdravi suhi klipovi i oklasak, odnosno okominje, imaju visoku kalorijsku vrijednost pa se mogu koristiti kao energent za loženje kotlova i štednjaka.
Najvažnije je zato prije skladištenja ili korištenja odvojiti zdrave od bolesnih klipova. Ako postoji sumnja na plijesan ili mikotoksine, sigurnije je napraviti stručnu analizu nego riskirati korištenje potencijalno kontaminiranog kukuruza.
