Kupnja jeftinih proizvoda s popularnih kineskih internetskih platformi uskoro bi mogla postati znatno skuplja. Od 1. studenoga uvodi se nova naknada za obradu carinskih deklaracija, a dodatni troškovi mogli bi se preliti i na kupce u Hrvatskoj, piše Poslovni dnevnik.
Topla dekica s božićnim motivima, čarape, šal ili plišani medvjedić – sve po nekoliko eura. Takve su sitnice mnogima postale uobičajen izbor pri internetskoj kupnji, osobito uoči blagdana. No, oni koji darove naručuju putem platformi kao što su Temu, AliExpress i Shein uskoro bi mogli primijetiti da povoljne cijene više nisu toliko primamljive.
Naime, od 1. studenoga predviđeno je uvođenje naknade za rukovanje u iznosu od dva eura po stavci carinske deklaracije za robu koja se uvozi izvan Europske unije. Iako će naknadu formalno plaćati gospodarski subjekti koji podnose carinske deklaracije, poput internetskih trgovaca, postoji mogućnost da će trgovci i dostavne službe taj trošak prenijeti na krajnje kupce.
Ne plaća se nužno po paketu, nego po stavci
Važno je razlikovati fizički paket od stavki koje se navode u carinskoj deklaraciji. Paket je pošiljka koju dostavljač donosi na adresu, dok stavka predstavlja određenu vrstu robe koja se u njemu nalazi.
Primjerice, ako naručite haljinu, cipele i set gumica za kosu, te se tri vrste proizvoda vode kao zasebne stavke u carinskoj deklaraciji, naknada bi mogla iznositi ukupno šest eura.
Pritom treba uzeti u obzir i carinu od tri eura za pošiljke male vrijednosti, koja se, prema navedenim podacima, primjenjuje od 1. srpnja na pošiljke vrijednosti do 150 eura iz zemalja izvan Europske unije. Kombinacija tih troškova mogla bi dodatno povećati konačnu cijenu narudžbe.
Naknada za rukovanje namijenjena je pokrivanju troškova povezanih s obradom carinskih deklaracija, provjerom podataka, analizom rizika, carinskim kontrolama i održavanjem potrebne infrastrukture.
Bruxelles želi ograničiti priljev jeftinih proizvoda
Nove mjere dio su šire reforme carinskog sustava Europske unije, kojom se želi učinkovitije nadzirati uvoz robe i odgovoriti na sve veći broj malih pošiljaka iz zemalja izvan europskog tržišta.
Prema podacima Europske komisije, tijekom prošle godine u Europsku uniju ušlo je 5,9 milijardi proizvoda male vrijednosti, a približno 91 posto stiglo je iz Kine. Takav opseg pošiljaka stvara velik pritisak na carinske službe, koje ne mogu fizički pregledati svaki proizvod.
Osim financijskog aspekta, važan razlog za stroža pravila jest i zaštita potrošača. Europske udruge već su upozoravale na rizike povezane s pojedinim proizvodima koji se prodaju putem međunarodnih internetskih platformi. Testiranja su u nekim slučajevima pokazala sigurnosne nedostatke kod igračaka, kozmetike i električnih uređaja.
Od 1. studenoga predviđaju se i stroži zahtjevi za identifikaciju proizvoda, uključujući preciznije podatke o prodavaču i izvornom proizvođaču u carinskim deklaracijama.
Kupci naručuju rjeđe, ali troše više
Prve promjene u ponašanju kupaca zabilježene su nakon uvođenja novih carinskih troškova. Kao primjer navodi se Litva, gdje je broj kartičnih plaćanja klijenata banke SEB na kineskim internetskim platformama u srpnju pao za 65 posto.
Istodobno je prosječna vrijednost pojedinačne kupnje porasla s oko 30 na nešto više od 40 eura. To upućuje na mogućnost da kupci naručuju rjeđe, ali pritom kupuju više proizvoda odjednom.
Ekonomist banke SEB Tadas Povilauskas promjene je povezao s uvođenjem carine od tri eura na pošiljke male vrijednosti iz zemalja izvan Europske unije.
S dodatnim troškovima koji se uvode u studenome očekuje se daljnja promjena navika internetskih kupaca. Hoće li zbog toga odustati od kupnje jeftinih sitnica ili će jednostavno objedinjavati narudžbe, tek će se vidjeti. Jedno je sigurno – pri kupnji proizvoda izvan Europske unije sve će važniju ulogu imati konačna cijena s uključenim carinskim i drugim naknadama, a ne samo iznos prikazan uz proizvod.
