Dok mladi Europljani sve teže dolaze do vlastitog doma i financijske sigurnosti, podaci Europske središnje banke (ECB) otkrivaju velike razlike između generacija. U Hrvatskoj je udio imovine u vlasništvu mlađih od 35 godina znatno veći od europskog prosjeka, prenosi Poslovni dnevnik.
Sve skuplji život, visoke cijene nekretnina i otežano zapošljavanje sve su veći izvor nezadovoljstva među mladima diljem Europe. Ne čudi stoga što se posljednjih mjeseci šire studentski prosvjedi i zahtjevi za promjenama, a u središtu nezadovoljstva sve se češće nalazi i pitanje imovinske nejednakosti između generacija.
Koliko su razlike velike, pokazuju podaci Europske središnje banke (ECB). Prema istraživanju o financijama i potrošnji kućanstava iz 2023. godine, kućanstva čiji su nositelji mlađi od 35 godina posjeduju svega 2,8 posto ukupne neto imovine u 22 promatrane europske zemlje.
Nasuprot tome, najveći udio imovine, čak 24 posto, pripada kućanstvima čiji su nositelji u dobi od 55 do 64 godine.
Mladi sve teže dolaze do vlastitog doma
Studentski prosvjedi, koji su u rujnu počeli u Francuskoj, proširili su se na više od 11 europskih zemalja. Mladi upozoravaju na visoke najamnine, poskupljenje goriva, smanjenje javnih izdvajanja, ali i sve teže pronalaženje stabilnog zaposlenja i ograničene mogućnosti profesionalnog napredovanja.
Nezadovoljstvo dodatno produbljuju nepovjerenje u institucije i korupcija, kao i osjećaj da obrazovanje, rad i trud više ne jamče bolju budućnost. Sve više mladih pritom smatra kako neće uspjeti ostvariti životni standard kakav su imali njihovi roditelji.
Razlike u imovini posebno su vidljive kada se usporede dobne skupine. Medijalna neto imovina kućanstava čiji su nositelji mlađi od 35 godina u europodručju, Češkoj i Mađarskoj iznosi oko 25.000 eura. Kod kućanstava u dobi od 55 do 64 godine taj iznos doseže približno 208.000 eura, odnosno čak 8,3 puta više.
Neto imovina pritom obuhvaća vrijednost nekretnina, automobila, dragocjenosti i štednje, umanjenu za ukupna dugovanja.
Hrvatska znatno iznad europskog prosjeka
Iako je udio mladih u ukupnoj imovini na razini Europe vrlo nizak, Hrvatska se nalazi među zemljama u kojima je taj udio znatno veći.
U Hrvatskoj kućanstva čiji su nositelji mlađi od 35 godina posjeduju 12,3 posto ukupne neto imovine, što je više od četiri puta iznad europskog prosjeka od 2,8 posto.
Još veći udio zabilježen je u Litvi, gdje mladima pripada 13,2 posto imovine kućanstava. Slijede Malta s 11,1 posto, Slovačka s 10,1 posto i Estonija s 9,8 posto.
Na drugom kraju ljestvice nalazi se Finska, u kojoj mlađi od 35 godina posjeduju svega 0,8 posto ukupne imovine kućanstava. Nizak udio bilježe i Irska s 1,4 posto, Austrija s 1,6 posto, Grčka s 1,8 posto te Njemačka s dva posto.
Zanimljivo je i da osobe starije od 55 godina u Finskoj zajedno posjeduju više od 71 posto ukupne imovine kućanstava.
Skupo stanovanje dodatno produbljuje razlike
Jedan od glavnih razloga sve većeg generacijskog jaza jest rast cijena nekretnina i najma. Zbog sve skupljeg stanovanja mnogi mladi teško mogu kupiti vlastiti dom, dok istodobno velik dio prihoda izdvajaju za najamninu.
Na problem je upozorila i Evelyn Astor iz Europskog socijalnog opservatorija, koja je za Al Jazeeru istaknula kako snažan rast cijena nekretnina i najma dodatno povećava osjećaj nejednakosti. Dok se prosječna kućanstva bore s troškovima stanovanja i pokušavaju osigurati vlastiti dom, imućniji pojedinci zahvaljujući raspoloživom kapitalu imaju znatno veće mogućnosti ulaganja na europskom tržištu nekretnina.
Cijene u Hrvatskoj gotovo su se udvostručile
Dodatni pritisak na kućne budžete stvara rast troškova svakodnevnog života. Prema podacima Eurostata, cijene hrane, energije, prijevoza, režija i drugih proizvoda i usluga u europodručju od 2000. godine kumulativno su porasle 67,2 posto.
U Hrvatskoj je rast bio još izraženiji – cijene su u istom razdoblju porasle za 98,8 posto, odnosno gotovo su se udvostručile.
Najveći rast među promatranim zemljama zabilježila je Mađarska, u kojoj su cijene više nego utrostručene. Posebno snažan rast zabilježen je u istočnoeuropskim zemljama, osobito nakon 2022. godine i početka ruske invazije na Ukrajinu, kada su troškovi energije naglo porasli.
Do 2022. godine cijene su u prosjeku rasle oko dva posto godišnje, no tada je inflacija u Europskoj uniji skočila na 9,2 posto. Najveći doprinos takvom rastu imali su upravo troškovi energije.
Iako se inflacija u međuvremenu smirila, to ne znači da su se cijene vratile na ranije razine. Posljedice pandemije i rata u Ukrajini i dalje se osjećaju u svakodnevnom životu građana, a mladima koji tek pokušavaju izgraditi financijsku neovisnost put do vlastitog doma i sigurnije budućnosti ostaje sve zahtjevniji.
