San je jedan od ključnih čimbenika zdravlja srca, a nova finska studija upozorava da neredovito vrijeme odlaska na spavanje i izloženost umjetnom svjetlu prije počinka mogu imati ozbiljne posljedice za kardiovaskularno zdravlje, piše Večernji list.
Iako mnogi pažnju posvećuju prehrani i tjelesnoj aktivnosti, pritom često zanemaruju navike koje prakticiraju neposredno prije spavanja. Upravo bi one mogle imati važnu ulogu u povećanju rizika od srčanog i moždanog udara, upozoravaju znanstvenici.
Istraživanje finskih znanstvenika pokazalo je da redovitost odlaska na spavanje može biti važnija nego što se dosad mislilo. Osobe koje svake večeri odlaze na počinak u približno isto vrijeme mogu imati manji rizik od velikih kardiovaskularnih događaja, čak i kada trajanje i kvaliteta njihova sna nisu idealni.
Neredovito vrijeme odlaska na spavanje opterećuje srce
Istraživači su tijekom gotovo deset godina pratili navike spavanja više od 3000 sredovječnih odraslih osoba u Finskoj. Pritom su koristili nosive uređaje za praćenje sna i drugih pokazatelja povezanih sa zdravljem.
Analizirali su tri važna čimbenika: vrijeme odlaska na spavanje, vrijeme buđenja i središnju točku spavanja, odnosno vrijeme koje se nalazi na polovici razdoblja između usnivanja i buđenja.
Rezultati su pokazali da nepravilnost tih obrazaca može pomoći u predviđanju budućih srčanih problema. Posebno se istaknula nedosljednost vremena odlaska na spavanje, koja je povezana s povećanim rizikom od ozbiljnih kardiovaskularnih događaja.
Kod osoba koje su prosječno spavale manje od osam sati, neredovito vrijeme odlaska na počinak i promjenjiva središnja točka spavanja predstavljali su značajne čimbenike rizika.
S druge strane, spavanje dulje od osam sati pokazalo je zaštitni učinak u promatranoj skupini, neovisno o redovitosti odlaska na spavanje i središnje točke sna. Ipak, stručnjaci upozoravaju da ni pretjerano dugo spavanje nije nužno dobro jer se u drugim istraživanjima povezuje s metaboličkim problemima.
Laura Nauha, jedna od glavnih autorica finskog istraživanja, za Science Alert istaknula je da je posebnost studije u tome što su istraživači zasebno analizirali promjenjivost vremena odlaska na spavanje, buđenja i središnje točke spavanja.
Prema njezinim riječima, rezultati upućuju na to da bi upravo redovitost odlaska na spavanje mogla biti posebno važna za zdravlje srca.
Zašto je važan cirkadijalni ritam?
Ljudsko tijelo funkcionira prema 24-satnom biološkom satu, odnosno cirkadijalnom ritmu, koji regulira brojne procese, uključujući lučenje hormona, krvni tlak i metabolizam.
Srce i krvne žile također imaju vlastite biološke satove. Kada se prirodni ritam organizma poremeti zbog neredovitog spavanja, mogu nastati promjene koje nepovoljno utječu na kardiovaskularno zdravlje.
Takvi poremećaji mogu biti povezani s povišenim krvnim tlakom, povećanim lučenjem kortizola, hormona stresa, te višim razinama C-reaktivnog proteina (CRP), pokazatelja upale u organizmu.
Znanstvenici pretpostavljaju da često mijenjanje vremena odlaska na spavanje remeti prirodni ritam tijela i otežava noćni oporavak organizma.
Umjetno svjetlo i kasni obroci također povećavaju rizike
Osim neredovitog odlaska na spavanje, postoje i druge večernje navike koje bi mogle negativno utjecati na zdravlje srca.
Jedna od njih je izloženost umjetnom svjetlu prije spavanja. Svjetlost s televizora, mobitela i drugih ekrana, ali i ulična rasvjeta koja prodire u spavaću sobu, može poremetiti prirodni ritam spavanja.
Prema istraživanju koje se spominje u izvješću, izloženost umjetnom svjetlu tijekom noći povezana je s čak 47 posto većim rizikom od srčanog udara.
Problem može predstavljati i kasno objedovanje. Istraživanje provedeno na više od 100.000 odraslih osoba pokazalo je da konzumacija posljednjeg obroka nakon 21 sat može biti povezana s 28 posto većim rizikom od cerebrovaskularnih bolesti, uključujući moždani udar.
Važnu ulogu ima i kronični stres. Prekomjerno radno opterećenje, problemi s mentalnim zdravljem i iscrpljenost mogu istodobno narušiti kvalitetu sna i povećati opterećenje kardiovaskularnog sustava.
Zanimljivo je da finsko istraživanje nije utvrdilo značajan utjecaj redovitosti vremena buđenja na zdravlje srca. Ipak, druga istraživanja upozoravaju da i naglo buđenje uz glasne tonove alarma može izazvati kratkotrajni porast krvnog tlaka, broja otkucaja srca i razine kortizola.
Zaključak znanstvenika je da zdravlje srca ne ovisi samo o tome koliko dugo spavamo, nego i o tome koliko su naše navike spavanja redovite. Odlazak na počinak u približno isto vrijeme, smanjenje izloženosti umjetnom svjetlu i izbjegavanje kasnih obroka jednostavne su promjene koje mogu pridonijeti zdravijem načinu života.
