Kreditna zaduženja hrvatskih kućanstava u godinu dana porasla su za 2,9 milijardi eura, odnosno 10,9 posto. Istodobno su depoziti građana rasli znatno sporije, a sve veći dio novca na računima nije oročen, prenosi Poslovni dnevnik.
Krediti hrvatskih kućanstava nastavili su snažno rasti te su krajem rujna dosegnuli 29,6 milijardi eura, što je 2,9 milijardi eura više nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).
Na godišnjoj razini riječ je o rastu od 10,9 posto. Iako je tempo zaduživanja blago usporio u odnosu na kraj lipnja, kada je godišnja stopa rasta iznosila 11 posto, krediti i dalje rastu znatno brže od depozita građana.
Naime, depoziti kućanstava krajem rujna iznosili su 43,9 milijardi eura, uz godišnji rast od 5,2 posto. To znači da se građani zadužuju više nego dvostruko bržim tempom nego što povećavaju svoju štednju u bankama.
Unatoč tome, kućanstva i dalje imaju znatno više novca položenog u bankama nego što iznosi njihov ukupni kreditni dug.
Gotovinski krediti ponovno ubrzavaju
Najveći dio kreditnih zaduženja građana odnosi se na stambene i gotovinske nenamjenske kredite.
Od ukupno 29,6 milijardi eura kredita kućanstvima, 15 milijardi eura odnosi se na stambene kredite, dok je na gotovinske nenamjenske kredite otpadalo 11,6 milijardi eura.
Stambeni krediti na godišnjoj su razini porasli 12,5 posto, no njihov je rast blago usporio u odnosu na 13 posto zabilježenih krajem lipnja.
S druge strane, gotovinski nenamjenski krediti ponovno bilježe ubrzanje. Njihova godišnja stopa rasta povećala se s 9,2 posto na 10,2 posto.
Usporavanje je zabilježeno kod ostalih kredita kućanstvima, čiji je godišnji rast pao s 8,2 na 6,3 posto.
Poduzeća se zadužila za dodatnih 1,6 milijardi eura
Ukupni krediti svim domaćim sektorima krajem rujna iznosili su 53,9 milijardi eura, što je 4,7 milijardi eura više nego godinu prije. Njihova godišnja stopa rasta iznosila je 9,5 posto, u odnosu na 10,2 posto zabilježenih krajem lipnja.
Uz kućanstva, značajan dio kreditnog tržišta čine poduzeća. Krediti nefinancijskim društvima dosegnuli su 18,5 milijardi eura, uz godišnji rast od 1,6 milijardi eura ili 9,7 posto.
Od toga se 7,7 milijardi eura odnosilo na investicijske kredite, a 6,2 milijarde na kredite za obrtna sredstva.
Godišnji rast investicijskih kredita ostao je na 9,8 posto, dok je kod kredita za obrtna sredstva blago usporio s 10,6 na 10,3 posto.
Građani na računima drže 34 milijarde eura
Ukupni depoziti domaćih sektora krajem rujna iznosili su 73,8 milijardi eura. U odnosu na isto razdoblje prošle godine povećani su za 4,7 milijardi eura, odnosno 6,8 posto.
Od ukupnog iznosa, kućanstva su držala 43,9 milijardi eura, poduzeća 19,5 milijardi, a opća država 7,3 milijarde eura.
Zanimljiv je podatak da većina novca građana nije oročena. Na prekonoćnim depozitima, odnosno računima s kojih je novac odmah dostupan, kućanstva su imala 34,1 milijardu eura. Na oročenim depozitima nalazilo se preostalih 9,9 milijardi eura.
Pritom se oročena štednja nastavlja smanjivati. Na godišnjoj razini oročeni depoziti kućanstava pali su 4,6 posto, nakon što je krajem lipnja njihov pad iznosio 3,5 posto.
Podaci tako pokazuju da se kreditna zaduženost građana povećava znatno brže od njihove štednje, dok se istodobno nastavlja trend smanjivanja novca koji građani drže oročenog u bankama.
